'Prometna regulacija na Pelješkom mostu jedina je, ali ozbiljna manjkavost najboljeg i najvažnijeg prometnog rješenja u hrvatskoj povijesti', smatra Marušić te se zalaže i za ukidanje 'tolerancije' kod mjerenja brzine i kažnjavanja prekršaja.

Pojednostavljeno, on smatra da bi na novom mostu bilo oportunije otvoriti po dvije trake uz niže ograničenje brzine, nego imati jednu traku uz veću dozvoljenu brzinu.

'Nimalo se ne slažem', uzvraća prometni stručnjak i stalni sudski vještak za strojeve, cestovni promet i motorna vozila Stanko Smodlaka u izjavi za tportal.

'Za prometni tok od šest vozila u minuti - koliko ih je zabilježeno u euforiji dan nakon svečanog otvaranja, i to u špici turističke sezone - tehnički nije održiva niti je potrebna varijanta s dvije prometne trake. U tom slučaju bilo bi nemoguće izbjeći pretjecanja, a besmisleno je i imati promet u četiri trake na samom mostu kada su deseci kilometara pristupnih cesta izgrađeni u profilu '1 plus 1'. Promet je kao voda, on teče ovisno o profilu cijevi', pojednostavio je Smodlaka.

'Svaki izgrađeni prometni infrastrukturni objekt nije samo u funkciji prometnog sustava, nego pored ostalog geopolitički i nacionalni interes kao što je to Pelješki most. Kod njegova projektiranja vodilo se računa o nizu prometnih parametara poput očekivanog prosječnog broja vozila iz oba pravca, izgrađenosti pristupnih cesta i slično. Projektant je s razlogom ograničio promet vozila na jednu traku dok je druga traka predviđena za eventualna vozila u kvaru i slučaj nužde, kao na autocesti', objašnjava Smodlaka.

Po njegovom mišljenju, intenzitet prometa od desetak tisuća vozila dnevno, zabilježen neposredno nakon otvaranja mosta, najvjerojatnije predstavlja vrhunac za duže vremensko razdoblje dok će u zimskim mjesecima brojke biti drastično niže. Stoga po njemu neće biti potrebe raditi bilo kakve dodatne intervencije na prometnom režimu 'jer je projektom to ionako napravljeno izvanredno'.

'Na ovom kolniku Pelješkog mosta po klasifikaciji je predviđena brzina 90 km/h, a Hrvatske ceste su prometnim znakom brzinu ograničile 80 km/h te nema tehničkog ni sigurnosnog razloga ograničavati brzinu na 60 km/h, kako predlaže dr. Marušić. Nadam se da se brzina kretanja na Pelješkom mostu neće smanjivati, nego da će u konačnici ona biti jednaka projektiranoj računskoj brzini, dakle 90 kilometara na sat', kaže Smodlaka.

Kako se Željko Marušić u svojoj objavi o Pelješkom mostu zalaže i za ukidanje tolerancije na mjerenje brzine, pa posljedično i strože kažnjavanje prekršaja, splitski prometni stručnjak odgovorio je i na ovu tezu:

'Zakonom o sigurnosti prometa na cestama regulirane su nemale kazne za prekršitelje prometnih propisa, pa zazivanje strožih mjera nije potrebno', smatra Smodlaka.