U raspravi o izvješću predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća zastupnike je najviše zanimalo kako će se Hrvatska postaviti prema budućim scenarijima razvoja Europske unije u okolnostima izazova kao što su Brexit i migracijska kriza, pri čemu je zastupnik SDP-a Joško Klisović pozvao na konsenzus o tim pitanjima
Joško Klisović (Klub zastupnika SDP-a) rekao je da pozicija Hrvatske u novoj Europi mora biti dogovorena konsenzusom vodećih stranaka desnice i ljevice. "Budućnost EU- izravno utječe na smjer razvoja Hrvatske i tiče se svih građana i zato pozicija Hrvatske prema budućnosti EU-a mora biti oblikovana kroz konsenzus ljevice i desnice", rekao je Klisović, pozvavši premijera na razgovor i zajedništvo.
Podsjetio je da se odluka europskih čelnika o daljnjem smjeru razvoja EU-a očekuje do kraja godine, a da će 25. ožujka u Rimu biti donesean deklaracija koja će dati obrise buduće EU te nema puno vremena za oblikovanje pozicije Hrvatske.
Premijer Plenković je odgovorio Klisoviću da je Vlada otvorena za dijalog, ali da opozicija mora strukturirati koncept suradnje. a ne slati signale kao što su interpelacija, zahtjevi za ostavkama, ustavne tužbe i slično.
Branimiru Bunjcu iz Živog zida zasmetalo je što je Klisović pozvao na konsenzus HDZ-a i SDP-a, upitavši zašto bi iz toga trebale biti isključene sve ostale stranke. "Nazivati to konsenzusom hrvatskog naroda je krajnje pretenciozno", rekao je.
Vesna Pusić (Klub HNS-a i HSU-a) također smatra bi se o scenarijima razvoja EU trebalo raspravljati i u Hrvatskoj pri čemu je ocijenila da bi bilo pogubno promovirati Europu više brzina, što je jedan od predloženih strategija budućeg razvoja EU-a.
" To je suprotno europskoj ideji i dovela bi brzo do raspada EU", rekla je Pusić, založivši se za scenarij Europe s manje područja regulative.
Robert Podolnjak (Klub Mosta) istaknuo je da se EU ne smije pretvoriti u skupinu prvorazrednih i skupinu drugorazrednih članica te napomenuo da nacrt Rimske deklaracije daje dobre smjernice ali ne nudi i mehanizme provedbe.
"Za Hrvatsku je važno da što više kapitalizira funkciju europskog proračuna, naročito u smjeru smanjivanja razlika u gospodarskom razvoju ", poručio je Podolnjak.
vezane vijesti
Ivan Lovrinović (PH) predložio je održavanje plenarne sjednice o promjenama unutra EU-a.
U ime Klub Živog zida i SNAGA-e Bunjac je rekao da treba ojačati hrvatsku poziciju u EU na ravnopravnim osnovama, a ako to nije moguće biti spreman i na izlazak iz EU-a. Rekao je da se 1861. godine u Saboru vodila slična rasprava, je li Hrvatska premala i mora li se integrirati, te da je tada Ante Starčević rekao da Hrvatska mora biti samostalna i suverena država. "Mi zastupamo teze Ante Starčevića iz 1861. godine, da Hrvatska mora biti suverena. Zapitajte se zašto ovdje nema bista onih koji su govorili da Hrvatska treba ići u zajednicu s drugim zemljama", rekao je.
Vezano za odustajanje od arbitraže sa Slovenijom o Piranskom zaljevu, Bunjac je upitao hoćemo li naivnost prilikom ulaska u EU platiti državnim teritorijem, podsjetivši da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nadavno u Ljubljani rekao da Hrvatska treba prihvatiti zaključke iz arbitraže.
Premijer Plenković mu je odgovorio da nikakvo prihvaćanje odluka arbitražnog suda ne dolazi u obzir i da je to rekao i Junckeru." Hrvatska će to pitanje riješavati nekim drugim putem a ne kontaminiranim arbitražnim procesom".
Gordana Marasa (SDP) zanimalo je o čemu je Plenković razgovarao s mađarskim premijerom Victorom Orbanom na Malti, na što je Plenković rekao da se razgovori redovito vode te da je zato i osnovan savjet za Inu kako bi se našle najbolje opcije za povratak Ine u hrvatske ruke.
Ivan Pernar (ŽZ) ukazao je na odluku suda EU-a o tome da hrvatski javni bilježnici ne mogu provoditi ovrhe, naglasivši da to nije dopušteno nigdje u Europu osim u Hrvatskoj.
Završno je premijer Plenković zaključio da je potrebno naći novi kohezivni narativ europskog projekta i da će pregovori s Velikom Britanijom trajati godinama. Dodao je da je važno da tu promjenu što manje osjete europski državljanin na teritoriju Ujedinjenog Kraljevstva, ali i državljani UK-a u članicama EU i da će se tu voditi računa i o zaštiti interesa hrvatskih državljana.
Što se tiče načela solidarnosti, kazao je, ono se treba osjetiti i na nacionalnoj razini, a što se tiče zajedničkih politika da trebamo kao država donijeti odluke o odabiru- hoćemo li u pojedinim od tih suradnji sudjelovati.
U pojedinačnoj raspravi, kada je premijer već napustio sabornicu, Pernar je zaradio opomenuo i oduzimanje riječi od predsjedavajućeg Željka Reinera zbog odstupanja od teme. "Danas svjedočimo žalosnom trenutku jer osobe koja je došla izložiti nam izvješće o sastanku u Bruxellesu sada ovdje nema", kazao je Pernar.
Premijer uvijek "šmugne" kada Živi zid govori i on više uopće ne razumije obične građane i njihove probleme, nadovezao se Bunjac.
Sabor nastavlja sjednicu u četvrtak.
