U zagrebačkom Sopotu u Konzumu je održan sastanak direktora Agrokorovih kompanija. Glavna tema sastanka s izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom bio je model podmirenja obveza društava, lanjske bilance i sporna jamstva, sve u jeku pripreme nagodbe.
Ususret 30. travnju, zakonskom roku za predaju financijskih izvješća tvrtki, Fabris Peruško u Zagrebu je sazvao ključne ljude uprava Agrokorovih društava. Povod sastanku navodno je bilo njihovo oklijevanje oko preporuke konzultantske kuće o načinu knjiženja 19 milijardi eura jamstava za Todorićeve kredite. Nakon otprilike četiri sata, Fabris Peruško stao je pred novinare. U društvu zamjenice Irene Weber šturo je izvijestio.
vezane vijesti
''Danas smo imali redovni radni sastanak s Upravama svih kompanija. Ovaj sastanak je bio bitan zbog toga da im damo pregled cjelokupne nagodbe i određenih dijelova koji će ih se ticati u budućnosti. Sastanak je bio super, radan. Hvala lijepa. To je sve. Svi su došli'', rekao je.
Bez komentara je tako ostao njegov mail koji je procurio u javnost, a u kojem Peruško direktorima, u stilu Plenkovićeve upute tajnici za Mostove ministre, suptilno prijeti otkazom ako se danas ne odazovu pozivu na sastanak. Nakon izjave, Peruško i Weber su otišli.
Javnost tako nije uspjela čuti detalje o dokumentu ugledne konzultantske kuće, u kojem se prema napisima N1, Agrokorovim direktorima sugerira da u lanjske bilance uvrste sporna jamstva, obračunaju i zatezne kamate na dugovanja te smanje međusobna potraživanja društava.
Iako su sve obveze po kreditima, a time i jamstva, aktiviranjem lex Agrokora zamrznute do kraja mandata izvanrednog povjerenika. Jamstva pak osporavaju mali dioničari sumnjajući u ciljani pokušaj rušenja vrijednosti kompanija radi najavljenog osnivanja Agrokor Holding i prijenosa imovine, a stečaja i likvidacije društava u dugovima.
U jeku Ramljakove uprave još ljetos su, podsjetimo, isplivali nevjerojatni iznosi ukupnih obveza kompanija zahvaljujući jamstvima samom Agrokoru d.d. te potraživanjima unutar samih društava. Samo u slučaju Leda, Belja, Jamnice i PIK-a Vinkovci priznato je više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva.
Javnost u međuvremenu još čeka odgovor kako je taj ''inžinjering nad inžinjerinzima'' promakao dužnoj pažnji i reakciji mjerodavnih tijela, prije svega Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
