Od Jezerinčeva proklinjanja komunjara i petokrake, preko Košićeva šutanja europskih dužnosnika do Kaćunkova juriša na televizijske sapunice i na teren djelovanja 'Strašnog zmaja' koji proždire dušu Hrvata: film, žuti tisak, glazba i sve što veliča blud i rastavu, u jučerašnjim propovijedima u povodu katoličke svetkovine Velike Gospe malo je bilo onoga što odista treba biti u riječima misnog propovjednika. Kao: Evanđelje i teologija više nisu 'in'. Dovoljan je dnevni tisak
Jasno je: najviše se iščekivao nastup zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića u Mariji Bistrici, šiban kao nikada do sada zbog uloge u skandalu oko bivšega benediktinskog samostana u istarskoj župi Dajli. Govoreći u
Mariji Bistrici pred prilično manjim brojem hodočasnika nego prijašnjih godina i upozoren da u publici nema nikakvog viđenijeg HDZ-ovca, čak ni poznatog ministranta na mnogim hodočasničkim slavljima u nacionalnom marijanskom svetištu, Ivana Jarnjaka, zagrebački je nadbiskup pozvao vjernike da se ne boje nikakvih protivština, da sačuvaju jedinstvo i zajedništvo te da osobito ovih dana mole za Papu koji je dijelu hrvatske javnosti 'meta bezobzirnih napada i nevjerojatnih očitovanja mržnje'.
Kardinal Bozanić je održao i popodnevnu misu u zagrebačkom svetištu Majke Božje Remetske gdje se manje sekirao, možda zato što ga je javno branio njegov domaćin, provincijal Hrvatske karmelske provincije Vinko Mamić koji je kazao da se kardinal Bozanić u upravljanju nadbiskupijom 'odlikuje otvorenošću za novim, spremnošću za promjene i odlučnošću u provođenju stečenih uvjerenja uvijek se držeći apostolskog načela: Bolje se pokoravati Bogu nego ljudima' i poručio da 'karmelska zajednica moli i molit će za njega'.
Deplasirane i smiješne su pak bitke koje nastavlja voditi vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Slaveći misu u Tuhlju udario je opet protiv 'komunjara', od kojih, ako mu je vjerovati, gotovo da se više ne može slobodno ni disati. Kaže da se u nas ljudi još uvijek oduševljavaju totalitarizmima i ponose veličajući svaki spomen na njih te da se posebno to primjećuje s obzirom na krvavi komunizam: 'Takvi ljudi žele ponovno nametnuti ideologiju petokrake, ideologiju jednoumlja, ideologiju prisilnog bratstva i jedinstva. Šire staru, ali njima dragu propagandu koju smo slušali nakon Drugog svjetskog rata, gotovo 50 godina.'
Istaknuo je Jezerinac kako su se pod idealom petokrake i tobožnjeg bratstva i jedinstva, a pod patronatom učitelja Karla Marxa koji je tvrdio da je religija opijum za narod, u krvavom komunizmu progonila Crkva i zanemarivao kršćanski odgoj i obitelj kao njezin temelj. 'Nema bratstva i jedinstva ako ne znaš tko ti je otac, a tko majka', naglasio je Jezerinac te dodao da i današnji mediji svojim utjecajem pridonose neodgovornom životu, a zanemaruju teme vezane uz život u zdravim i čestitim obiteljima.
Zadužen ovaj put da budi optimizam, inače poslovično pesimist, biskup Mile Bogović propovijedao je u Krasnom, središnjem marijanskom svetištu Gospićko-senjske biskupije pa je u homiliji govorio o boljoj Hrvatskoj koju mnogi ne žele vidjeti. 'Često slušamo o lošim potezima pojedinaca i grupa. U opasnosti smo da povjerujemo da je to naša vjerna slika i da smo loši katolici. No to nije istina. Kada smo se nedavno našli sa Svetim Ocem pokazali smo bolju Hrvatsku koja nije nestala, Hrvatsku koja prašta, svjedoči dobrotu i ljubav. Takvu Hrvatsku vidio je i papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI. te su je svojim posjetima hrabrili. Na posljednjem susretu s Papom smo vidjeli da nam budućnost nije loša. Dapače bolja je od one koju nastoje prezentirati mediji da se uz mlade jedino vežu zabave, noćni život, alkohol, droga i život bez ideala. Hrvatska mladež ipak odgovorno stoji pred životom i svoje vrednote želi ugraditi u budućnost Hrvatske.'
Bogović je ipak imao i jako političku poruku jer je pozvao da se ne glasa za HDZ i za vladajuću koaliciju. Uoči skorih izbora istaknuo 'da je žalosno da, kada se donosi zakon protiv interesa kršćana, bio samo jedan glas protiv. Ispada da redovitom biramo one koji ne vjeruju, a trebamo predstavnike naroda koji će biti dobri prema svima', rekao je biskup Bogović.
I u Škabrnji, čija je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Domovinskom ratu bila sravnjena sa zemljom, a Gospinom kipu je agresor odrubio glavu i zasjekao sjekiru u grudi, je bilo žestoko. Zadarski nadbiskup Želimir Puljić sipa jeo Božji gnjev nad ženama koje se odluče na abortus. 'Nije, naime, svaka majka velika', kazao je i dodao: 'Ima ih koje ne vole svoje materinstvo pa ubijaju porod. Takvima ne priliči ime majka, već čedomorka. Uprljale su dušu i savjest krvlju nevine djece. Taj jauk i plač odjekuje i sad hodnicima naših bolnica i rodilišta', upozorio je mons. Puljić pozivajući na molitvu za mnoge zavedene žene koje 'ubijaju dijete u utrobi i ne drže do svog dostojanstva'. 'Molit ćemo kako bi i one čule nebeski glas opomene i upozorenja: majko, ne ubijaj svoje dijete! Ne daj Zmaju svog roda i poroda!' rekao je nadbiskup.
Domišljat, baš kao i uvijek, bio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić koji je u Sinju na Trgu dr. Franje Tuđmana kazao da ima većih stranaka od HDZ-a i SDP-a: 'Jadikujemo s istomišljenicima, svađamo se s protivnicima, optužujemo jedni druge, opravdavajući sebe. Uvijek je netko drugi odgovoran za naše stanje. Zar je stoga čudno da pripadamo najbrojnijom stranci u Hrvatskoj - stranci 'jadikovanja i kukanja', naglasio je mons. Barišić i dao svoj obol nezavršenoj borbi protiv hrvatskih komunista koji su krivi za sve naše nedaće pa i ekonomske. No da ne ostane sve na bivšim 'komunjarama' već i da se udari po aktualnima, Barišić se potrudio napavši zakon o radnoj nedjelji tijekom mise na otvorenom ispred crkve Gospe od Pojišana u Splitu. Zauzevši se za 'veću promociju braka i obitelji u društvu', nadbiskup Barišić je u propovijedi zapitao: 'Kakva je , primjerice, društvena investicija za obitelj i brak radna nedjelja?'
No bilo je i međunarodne politike. U Gospinom svetištu u Gori pokraj Petrinje misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić koji je progovorio o odnosu Europske unije i Hrvatske: 'Toliki nepravedni uvjeti, tolike ucjene, tolika poniženja', rekao je, izražavajući nezadovoljstvo što Hrvatska već nije članica EU-a. 'Naši političari sve su učinili da ugode zahtjevima koji su dolazili na našu adresu, a bili su često samo izraz interesa pojedinih velikih sila i nisu respektirali naše posebnosti ni naš identitet. Dapače, da bismo postali dio toga društva silili su nas da lažemo o onome što nam se dogodilo u nedavnoj prošlosti. Stoga ćemo možda biti nova zvijezda, ali ne zlatna, nego pogažena', kazao je.
Najduhovitiji, svjesno ili nesvjesno, ipak je bio don Anđelko Kaćunko koji je propovijedao u Otočcu. Rekao je kako je glavno područje borbe između dobra i zla danas kompletna tzv. kultura slobodnog vremena, tj. svi sadržaji današnje zabavne kulture – od filma do mode i glazbe!
'Dakle, taj strašni Zmaj – kojega je Isus nazvao čovjekoubojicom od početka – u svoje otrovne planove stavio je i uništenje našega naroda. Mnogi toga nisu svjesni i zato nehotice postaju njegovi suradnici. To danas čini svatko tko prihvaća tzv. kulturu smrti, a odbacuje civilizaciju ljubavi i kulturu života. Zato svake godine u Hrvatskoj nestaje po jedan grad od 10 tisuća stanovnika, a hrvatski narod ide prema groblju izumrlih europskih naroda. Taj strašni pakleni Zmaj, braćo i sestre, u svojemu ratu protiv ženina potomstva (kršćana), danas nažalost proždire mnogu našu braću. Ne samo doslovce, kroz brojne pobačaje, nego i kroz razne zamke modernog načina života. Što đavao naziva napretkom, to je mnogima put u propast. U taj vražji napredak spadaju npr. i poruke iz filmova. Tu spadaju i pogubne poruke zabavne glazbe, koja lijepim melodijama veliča blud i rastavu, hvali drogu i sve ovisnosti itd. U to spadaju i razne nemoralne zabave koje čak i katolici organiziraju (nadamo se da nije tu mislio i na prezentacije knjiga njegove prijateljice Nives Celzius, op. a.), i to upravo za velike blagdane!' kazao je vatreni zagovornik poznate starlete zbog koje mu je svako malo položaj u pitanju.
'Novo obiteljsko pravilo treba biti: krunica, ne sapunica! Samo to nam jamči da ćemo imati i osobnu sreću i zajedničku budućnost, ako budemo živjeli one vrednote koje su se očitovale u Marijinu životu', kazao je don Kaćunko u homiliji.
Da se ne kaže kako smo skloni pretjerivanjima i da smo neobjektivni, kažimo ipak i to da se tu i tamo propovijedalo o misteriju samoga blagdana i o sadržaju jučerašnjeg evanđelja. Bilo je to, na primjer, u Bednji, gdje je propovijed imao varaždinski biskup Josip Mrzljak koji se je držao teme i podsjetio na dogmu kršćanske vjere koju papa Pio XII. proglasio na svetkovinu Svih svetih 1950. godine.
'Papa je proglašenjem te dogme htio ljudski pogled, koji se baš u tom vremenu počeo sve više zaustavljati samo na zemaljskom i samo na materijalnim dobrima, ponovno uzdignuti prema gore', rekao je biskup. Potom je, uspoređujući svetkovinu Velike Gospe s Božićem, istaknuo kako 'na Božić Bog dolazi u svijet, Bog dolazi čovjeku, dok na svetkovinu Velike Gospe čovjek ide Bogu, uzlazi Bogu. To prva čini upravo Marija. Ona, po kojoj se Bog utjelovio, sada prva od svih biva proslavljena te uzlazi na nebo k Bogu. Po tim dvjema točkama i mi kršćani moramo ravnati svoj ovozemni život', kazao je biskup Mrzljak dokazujući i da se o Velikoj Gospi ipak može izbjeći estradizacija, manipulacija te politizacija propovjedaonice i oltara.