Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić rekao je u srijedu kako na tržištu rada ima dovoljno osoba koje će obavljati posao osobne asistencije nakon donošenja zakona o osobnoj asistenciji koji će višestruko proširiti broj korisnika usluge i povećati broj sati korištenja usluge.
"Naravno da ima. Tu temu smo apsolvirali nekoliko puta, predmnijevajući što će nam se dogoditi kada donesemo zakon o osobnoj asistenciji kada ćemo imati potrebe za puno više osobnih asistenata nego što ih imamo danas", rekao je Piletić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.
Naveo je kako ih je danas zaposleno nešto manje od 2500, ne samo osobnih asistenata, nego i videćih pratitelja te komunikacijskih posrednika, a zbog sigurnosti radnoga mjesta ti poslovi više neće biti projektno financirani na određeno razdoblje, već će biti stalno radno mjesto.
vezane vijesti
Ministar je pri tome istaknuo i dugotrajno nezapošljive osobe iz programa Zaželi, a od kojih je velik broj prošao program obuke za zanimanje njegovatelj, jer u njima vidi mogućnost da potraže stalno, sigurno i puno bolje plaćeno radno mjesto osobnog asistenta.
Što se tiče proširenja fonda sati za osobe s invaliditetom čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja i komentara novinara da neki studenti svejedno neće moći nastaviti studij jer će imati asistenta samo na par sati dnevno, Piletić je pojasnio kako usluge osobne asistencije obuhvaćaju i pomoćnike u nastavi.
I studenti će moći koristiti usluge osobnog asistenta
"U prvom čitanju zakona bilo je dilema, međutim jasno smo rekli da će i studenti moći koristiti usluge osobnog asistenta, u to nema dileme", poručio je.
Isto tako, dodao je, s obzirom na to da će se puno ozbiljnije razvijati zakonska regulativa kroz podzakonske akte za pomoćnike u nastavi, potrebno je jasno razdvojiti što je osobni asistent za uključivanje u društvo, a što je pomoćnik u nastavi koji može podrazumijevati i pomoćnika tijekom odgojno obrazovnih procesa, a što studiranje i jest.
"Studenti će moći koristiti uslugu osobnog asistenta u ovom obujmu. Kroz listu procjena potreba stavili smo da studenti dobiju više bodova i očekujemo da ta usluga bude kvalitetnija, dugotrajnija i na korist svim osobama s invaliditetom jer želimo da imaju jednak pristup, da sveobuhvatno žive, a to podrazumijeva i studiranje", istaknuo je Piletić.
Upitan o drugim zakonima, ministar je potvrdio kako se izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi redefinira te se ona briše, no ostaje obveza povrata sredstava za organizirani smještaj i stanovanje te će nasljednici, kao i dosad, imati obvezu povrata sredstava koje je država uplatila na ime samo ta dva prava.
U javnom savjetovanje je ušao Zakon o humanitarnoj pomoći, a ministar je naveo kako se ne događa ništa značajno, već uređuju niz nomotehničkih stvari.
"Želimo osvijestiti da sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, svi oni koju pružaju pomoć trebaju ući u registar i evidentirati svoja prikupljanja sredstva", istaknuo je.
Dodao je kako postoji niz slučajeva da su mnogi u dobroj namjeri organizirali humanitarnu pomoć, a da nisu i prema postojećem zakonu bili evidentirani i upisani, pa samim time nisu poštovali zakonsku proceduru.
Upitan zašto se osobe koje ulaze u to moraju registrirati, Piletić je odgovorio: "Zato što u nečije ime skupljate materijalna, najčešće financijska sredstva. Ti tijekovi ne smiju biti netransparentni i zbog toga idemo u izmjenu zakona".
