Psihijatar Veljko Đorđević smatra kako je važno ozbiljno i restriktivno pristupiti prevenciji kako bismo spriječili širenje ove zarazne bolesti.

'Uostalom, kada gledamo kako se pandemija širi, mislim da naše brojke o zaraženima najbolje govore da smo izbjegli najgori, gotovo apokaliptički scenarij koji gledamo svakodnevno u medijima, ne vjerujući da se sve to događa samo nekoliko stotina kilometara od nas', rekao je u razgovoru za Novi list prof.dr.sc. Veljko Đorđeviće, prim.dr.med., psihijatar, subspecijalist socijalne psihijatrije s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govoreći o psihološkim aspektima i posljedicama epidemije koronavirusa koje se javljaju danas kao i o onima koje će se tek pojaviti kada epidemija prođe.

Dodao je kako je najveći potez hrvatske vlade u ovoj situaciji bio stavljanje na vrh odlučivanja najboljih stručnjaka iz svojih područja i shvaćanje da 'ovdje nema vremena za političke igre' jer se radi o zdravlju i ljudskim životima.

'Sviđa mi se što su poruke vezane uz pandemiju jasne i razumljive svima. Međutim, nikako ne želim idealizirati stvari.', kaže Đorđević.

Objasnio je kako pandemija uzrokovana koronavirusom ima svoje objektivne fizičke posljedice, zaražene i umrle zbog samog virusa, ali ima i emocionalne simptome i posljedice te osobito socijalne pa i duhovne.

'Strašno mi je gledati svakodnevne nove brojke o porastu nezaposlenih u Hrvatskoj i u svijetu. I sada tu dolazimo do socijalne medicine i socijalne psihijatrije, kojom se bavim cijeli život, a koju smo tako olako zadnjih godina gotovo ugasili', kaže ovaj psihijatar za Novi list.

Ističe kako će ova iskustva pandemije i potresa za neke biti traumatska. Naglašava kako smo još u tijeku krize te da će tih teških događaja biti još.

'Vidim da se hrvatska država trudi misliti na ovaj socijalni dio svojim paketima mjera, i drago mi je vidjeti da su tu opet prestala »politička kokošarenja« i da su svi dosta složni. Ova kriza pokazat će i brojne društvene pukotine koje će trebati kasnije ne krpati, nego mijenjati. Probleme smo godinama stavljali pod tepih, a sada će izaći na svjetlo dana i zahtijevati brze i odlučne reakcije. Struka i znanje moraju biti iznad politike i političkih elita ili bar u njihovoj funkciji.', kaže.

Ističe kako je cijeli svijet 'u stanju stresa' koji će imati svoje posljedice po mentalno zdravlje.

'I sad imamo svojevrsni globalni rat s nevidljivim neprijateljem koji ne bira žrtve, i sigurno je da će to povećati rizik za nastanak psihičkih smetnji. Što kriza bude duže trajala, rizik za njihovu pojavnost je veći, a prave ćemo posljedice osjećati i puno kasnije, pa je zato važno sada uložiti u prevenciju nastanka psihičkih poremećaja.', govori Đorđević.

Dodao je kako treba paziti u kakvom su psihološkom stanju osobe koje su preboljele virus, a osobito ako su imale iskustvo teškog oblika i boravka na respiratoru. Govori kako ni članovi njihovih obitelji nisu mogli ostati pošteđeni od intenzivnih stresnih reakcija.

'Isto tako, već sada vidim u komunikaciji s pacijentima koji već od ranije imaju PTSP ili neke druge psihičke poremećaje kako ovo dosta njih podnosi teže od ostalih, jer im pojačava prisjećanja na prijašnja traumatska iskustva. Ljudi koji izgube posao ili su na neki drugi način egzistencijalno ugroženi imat će veći rizik za mentalne smetnje.', ukazuje Đorđević te nastavlja:

'Kao što epidemiolozi ovih tjedana marljivo traže osobe s većim rizikom za zarazu zbog njihovih kontakata ili boravaka u zemljama koje imaju dosta zaraženih, tako i mi kao stručnjaci iz mentalnog zdravlja bismo već sada trebali započeti rad s onima koji imaju veći rizik za psihičke smetnje, kako bismo prevenirali njihov nastanak ili intenziviranje.'

Na novinarski upit može li se očekivati porast ovisnosti ili je to već započelo, odgovoio je kako se može očekivati porast prekomjernog konzumiranja alkohola, a očekuje i porast pušenja cigareta, ali se nada da će jedan dio osoba koji je čuo putem medija kako su 'pušači pod većim rizikom za komplikacije zaraze' možda smanjiti pušenje.

'Može se očekivati porast osoba ovisnih o kocki ili klađenjima, a o ovisnosti o internetu i igricama, odnosno cijelom tom virtualnom svijetu, znanost će progovoriti vjerojatno tek za neko vrijeme, iako sam osobno siguran da je toga već sada jako puno i da ćemo se s time u godinama koje dolaze sve više baviti. Naglašavam i problem prekomjernog jedenja, jer se u u stanjima stresa očekuje da će oko 40 posto svih osoba jesti više, i to uglavnom slatku i masnu hranu.', kaže Đorđević.

Dodao je kako osobama koje imaju klaustrofobiju, strah od zatvorenog prostora, zbog izolacije nije lako iako vjeruje kako je kod značajnijeg dijela njih ipak veći realni strah od zaraze.

'Međutim, pitam se kako ćemo se ponašati kad budemo mogli izlaziti slobodno van i biti na mjestima gdje je mnoštvo ljudi. Hoćemo li biti opušteni, ili će jedan dio osoba razviti fobiju od takvih situacija? Ova se fobija zove agorafobija, koja je prvo označavala strah od otvorenog prostora, dok se danas pod tim pojmom podrazumijeva skup strahova u svezi s javnim mjestima, otvorenim prostorom i mnoštvom ljudi. Mislim da možemo očekivati porast agorafobičnih reakcija.', ukazuje Đorđević.

Ističe kako se cijeli svoj profesionalni život bori protiv stigme bez obzira o kojoj se kategoriji bolesnika radi, a osobito protiv stigme duševnih bolesnika. Unatoč dugogodišnjem iskustvu u području stigme, priznaje da je ostao šokiran da se uopće razvila stigma prema osobama koje su zaražene 'virusom koji ne bira i može pogoditi bilo koga i bilo kada'.

'Kako može postojati stigma prema kolegi liječniku koji je operirao bolesnika i pri tome se zarazio? Ne stigma, nego mu trebamo dati svu podršku i priznanje, jer su zdravstveni profesionalci koji danas rade sa zaraženima heroji čovječnosti. Kako smanjiti stigmu? Drugačijim porukama u medijima i osudom onih koji tu stigmu šire te jasnim prijenosom informacija od strane struke o svemu što se tiče ove zaraze, pa tako i o izlječenju, kada više nema rizika za druge.', ukazuje Đorđević u razgovoru za Novi list.

Komunikaciju Nacionalnog stožera od samoga početka smatra jako dobrom. Naglašava kako 'ne treba provoditi sate i sate uz slušanje vijesti ili pregledavanje stotina portala'. Ističe kako je po prirodi optimist te da nema univerzalnog savjeta za optimizam. Iako je kriza donijela puno toga lošega, ističe kako već sada vidi i pozitivne i dobre posljedice.

'Imam osjećaj kao da će doći do svojevrsnog raščišćavanja i da će na vrh ponovno izlaziti vrijednosti na koje smo u zadnje vrijeme nekako i zaboravili. Vjerujem da ćemo shvatiti kako nije sve u materijalnom i kako se moramo okrenuti i onom socijalnom, emocionalnom i duhovnom. Kad govorim o duhovnom, onda mislim na pitanja o smislu života, sustavu vrijednosti, ciljevima kojima težimo, ljubavi...', ističe Đorđević uz poruku da se okrenemo sebi i počnemo raditi na sebi.

'I zapamtimo da je i u maratonu važan prvi korak, a nas čeka pravi maraton, a ne sprint.'