U četvrtak je u Sabor stigao zahtjev USKOK-a za skidanjem imuniteta i određivanjem pritvora za dvojicu saborskih zastupnika, HDZ-ova Dražena Barišića i SDP-ova Vinka Grgića, istoga dana o tome je glasalo Mandatno-imunitetno povjerenstvo, a u petak im je imunitet ukinuo Sabor. S obzirom na to da je Barišićev odlazak u pritvor prilično izvjestan, barem na nekoliko dana, a možda i na dulje, postavilo se pitanje gubi li time HDZ krhku većinu, prestaje li odlaskom u pritvor Barišić biti zastupnik, može li glasati iz pritvora i slično.

Prvo je važno naglasiti da, gledano s aspekta pravosudnih procesa, saborski zastupnik gubi mandat tek nakon što bude pravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu veću od šest mjeseci, dok pokretanje istrage i odlazak u pritvor nisu razlozi za gubitak saborskog mandata. Tako da bi Barišić, da nije sam stavio mandat u mirovanje, i dalje bio saborski zastupnik. No ako bi završio u pritvoru, ne bi mogao glasati, pa HDZ, sa svojim partnerima, ne bi više imao 76 ruku, odnosno natpolovičnu većinu zastupnika. HDZ i Barišić takvu su situaciju spriječili time što je on stavio mandat u mirovanje, a predsjedništvo stranke odredilo da će ga mijenjati Mato Čičak, što je i izglasano u Saboru u petak.

Barišić nijednom zakonskom odredbom nije bio obavezan staviti mandat u mirovanje i mogao je ostati zastupnik, a sve dok bi u pritvoru bio i SDP-ov zastupnik Grgić, odnos snaga između vladajuće koalicije predvođene HDZ-om i oporbe ne bi se mijenjao. Ukupan broj zastupnika u Saboru je 151, od čega HDZ upravlja sa 76 mandata, dok oporbene stranke imaju ukupno 75. Odlaskom u pritvor Barišića i Grgića omjer bi ostao isti, samo bi i jedna i druga strana imale po jednog zastupnika manje (75:74).

To znači da oporbene stranke, čak ni da se ujedine oko neke teme, i dalje ne bi mogle preglasati HDZ-ovu koaliciju jer jednostavno imaju manje zastupnika. U takvom slučaju čak ne bi bila ugrožena ni pozicija nekih ministara za koje bi oporba tražila izglasavanje povjerenja, zato što je u takvim slučajevima zadatak oporbe osigurati natpolovičnu većinu od 76 glasova za smjenu određenog ministra, što ne bi imala.

Praktički jedini, ali za funkcioniranje Sabora nepremostiv problem bilo bi oporbeno rušenje kvoruma. Naime, da bi se pristupilo glasanju o nekom zakonu, potrebno je utvrditi da je u sabornici nazočna većina od ukupnog broja izabranih zastupnika, odnosno najmanje njih 76, neovisno o tome iz kojih su stranaka. Ako se u sabornici u tom trenutku ne nalazi najmanje 76 zastupnika, nijedan zakon ne može se izglasati. S obzirom na to da Barišić iz pritvora ne bi mogao glasati, ako bi svi zastupnici oporbe napustili sabornicu prije glasanja, ne bi se moglo pristupiti glasanju te bi time bio blokiran rad Sabora. Takva blokada rada mogla bi trajati cijelo vrijeme koje bi Barišić proveo u pritvoru, a to bi se, sudeći po nekim drugim sličnim slučajevima, moglo otegnuti i na više mjeseci. Primjerice, HDZ-ova Josipa Rimac u pritvoru se nalazi od kraja svibnja, a prema odluci suca istrage, trebala bi ostati u njemu najmanje do kraja listopada.

Nemogućnost izglasavanja zakona, ako bi Barišić u pritvoru ostao dulje vrijeme, pogotovo bi se pokazala problematičnom pred kraj godine, kad bi na dnevni red došao proračun za sljedeću godinu, čije bi neizglasavanje moglo dovesti do raspuštanja Sabora i prijevremenih izbora. U HDZ-u su sigurno bili svjesni i tog problema, pa su zato i dogovorili da Barišić stavi mandat u mirovanje, a da ga zamijeni Čičak.

Kad je riječ o trećem zastupniku kojem je Sabor u petak skinuo imunitet, HDZ-ovu Darku Puljašiću, tom odlukom nije ugrožena HDZ-ova većina s obzirom na to da za njega DORH ne traži pritvor, nego samo odobrenje za nastavak kaznenog postupka koji traje od 2018., a što je bilo potrebno ishoditi jer je u međuvremenu postao zastupnik i stekao imunitet od kaznenog progona. Tako da će on, unatoč tome što se vodi postupak protiv njega, moći slobodno dolaziti na sjednice Sabora i glasati.