Isto istraživanje otkriva da Škoro može očekivati prije svega potporu tvrde desnice i stranaka izrazito konzervativnog usmjerenja poput Neovisnih za Hrvatsku, Hrasta i Mosta, ali i samo sedam posto glasova HDZ-ovih birača. To se poklapa s informacijama koje je prije dva tjedna objavio tjednik Nacional: da je upravo Škoro 'instrument' kojim se Velimir Bujanec i ekstremna desnica namjeravaju obračunati s predsjednicom Grabar Kitarović zbog njenog predizbornog distanciranja od desnice, a između ostalog smjene bivšeg savjetnika Mate Radeljića.

Sam Miroslav Škoro o eventualnoj kandidaturi za predsjednika zasad se nije oglasio: navodno čeka ishod europskih izbora. Njegovi zagovaratelji pak smatraju da je upravo on idealan za ovu ulogu 'jer dobro monetizira domoljublje', a zato što je nedavno javno obznanio da je raskrstio s HDZ-om. Početkom travnja, naime, u razgovoru za Jutarnji list objavio je da je davno vratio stranačku iskaznicu.

'Ako je Bono Vox irski nacionalist, OK, ja sam hrvatski'

'Priznajem, vjerovao sam da nešto možemo promijeniti, a kad sam vidio da je politika iz brige za opće dobro postala skrb za vlastiti probitak i zbrinjavanje političkih istomišljenika, otišao sam. Ne može se dalje ako je obrazac političkog ponašanja isključivo kompromis ne bi li se ostalo na vlasti do kraja mandata', kazao je tom prilikom. Nešto ranije, ipak, objavio je i da nema namjeru pjevati na skupovima HDZ-a pod vodstvom Tomislava Karamarka te osudio 'sve što dijeli hrvatski narod' - pa tako i ustaštvo.

Za njega je, kazao je, ono poput šovinizma, komunizma ili mađaronstva: neprihvatljiv oblik ekstremizma i jednoumlja. No upozorio je na to da je u gotovo svakom europskom narodu u prošlosti postojala podjela na fašiste i antifašiste, a da se hrvatskom narodu neprestano prigovara na ustaštvu kao lajtmotivu kolektivne krivnje. 'Nažalost, takvih ekstremista je bilo i bit će ih, i to ne samo u hrvatskom narodu, nego svugdje. Istina je da i danas u javnom životu ima pojedinaca koji funkcioniraju na postulatima isključivosti i negiranja svih koji ne misle kao oni. To su naši moderni fašisti koji su se umotali u celofan, ali su i dalje isti kao ti ustaše koje stalno spominju kad nemaju druge argumente. Meni je to neprihvatljivo, kao što je bilo i mojim roditeljima, a tako sam odgojio svoju djecu', kazao je Škoro 2015. godine.

Drugom prilikom bio je puno slikovitiji: 'Svako jutro svako dijete u američkoj školi polaže prisegu zastavi, a kod nas si nacionalist istog trenutka kada staviš zastavu. Ako je Bono Vox irski nacionalist, OK, ja sam hrvatski, nemam s time problema.'

'Veliki šarmer, šaljivdžija i profesionalac'

Pjevač, televizijski voditelj, kratkotrajni glumac, vinar, bivši diplomat i kratkotrajni političar Miroslav Škoro (57) svoju prvu gitaru kupio je sa šesnaest godina, po vlastitoj tvrdnji od novca koji je zaradio kao ministrant u blagoslovu kuća. Nakon osnovne i srednje škole postao je inženjer građevinarstva.

Pjesme je počeo pisati 'kako ga ne bi izbacili iz bendova', a njegov najveći hit 'Ne dirajte mi ravnicu' nastao je 1989. godine u Americi, u kojoj je otkrio strast prema tradicionalnoj glazbi Slavonije i Vojvodine. Pjesma je, kaže, u Hrvatsku došla prije njega.

Škoro je neposredno prije toga, na jednoj turneji u SAD-u, upoznao buduću suprugu Kim, s kojom se vjenčao čak tri puta: prvi put 1991. godine samo zbog dokumenata za boravak u Americi, drugi put u Osijeku, a treći put - na inzistiranje punca - za američku obitelj i rodbinu. Imaju dvoje djece.

Uspjeh njegova prvog hita dogodio se nakon što je pušten na Radio Osijeku, a potom i u megapopularnoj 'Sedmoj noći' HTV-a. Snimljen je cijeli album, započele su turneje, a na inzistiranje predsjednika Franje Tuđmana 1995. godine Škoro biva imenovan za prvog hrvatskog generalnog konzula u mađarskom Pečuhu, u kojem se zadržao do razrješenja dvije godine kasnije. Bio je i polaznik prve generacije Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova.

Potkraj devedesetih njegova glazbena karijera razvija se poprilično monotono, no pravocrtno. 'On je veliki šarmer, šaljivdžija i profesionalac', opisuje novinarka tportala Danijela-Ana Morić, koja prati Škorinu karijeru gotovo od samih početaka. Upravo njoj dao je prvi intervju nakon povratka s konzularne dužnosti u Mađarskoj. 'Kolege glazbenici iznimno ga vole, premda mu neki ponekad zamjeraju to da više priča nego što pjeva. No nesporno je da ima svoju veliku publiku diljem Hrvatske i svijeta. Iako mu mnogi osporavaju glazbenu kvalitetu i stil, zanimljivo je da je u bendu okupio vrhunske glazbenike. Poslu pristupa vrlo srčano, ali uvijek s nekim štosom i vicem', kaže novinarka tportala.

Početkom dvijetisućitih nastupa renesansa s albumom 'Milo moje' i plodnom suradnjom s Markom Perkovićem Thompsonom na pjesmama poput 'Reci, brate moj' ili 'Sude mi', posvećenoj Anti Gotovini. S Thompsonom Škoru vežu bliske veze (kum je njegovu najstarijem sinu), a niz godina upravo kao kumovi s Matom Bulićem nastupali su na koncertima i turnejama, no prije nekoliko godina mediji su primijetili misterioznu zavadu i prestanak suradnje. 'Kome je malo Thompsona, neka ga nadopiše', kazao je Škoro nakon predstavljanja svoje knjige, dok je Bulić nastojao uvjeriti javnost da nema nikakve svađe.

'Kontakt je na razini koliko dopuštaju obveze, ali naravno da mediji vole to napuhivati preko svih mogućih mjera. Ovdje se radi o odnosu dvoje ljudi koji imaju uspone i padove, ali nema nikakve svađe i nismo se nikada svađali. Možda ne razmišljamo isto o nekim stvarima, ali svađa je nešto čemu ja nisam sklon, a nije ni on', objasnio je nedavno Miroslav Škoro. Ipak, potvrdio je da ga nakon infarkta u kolovozu prošle godine Thompson nije ni nazvao.

U Saboru osam mjeseci

Paralelno s glazbenom, potencijalni kandidat za predsjednika Hrvatske razvijao je poslovnu, kao i političku karijeru: 2001. godine postaje predsjednikom uprave Croatia Recordsa, nekadašnjeg privatiziranog Jugotona, gdje se zadržava do 2007. godine, kada na nagovor Ive Sanadera dolazi na HDZ-ovu izbornu listu i ulazi u Sabor, no bio je ondje tek osam mjeseci. Godinu kasnije neuspješno se kandidira za gradonačelnika Osijeka, a 2012. godine izlazi iz HDZ-a.

Od tada do danas bavi se isključivo glazbom te sudjelovanjem u različitim televizijskim projektima poput 'Država, selo grad' (koji je sam osmislio), zatim 'Pjevaj moju pjesmu', 'Uhvati bingo ritam' i slično, a član je i žirija u televizijskom showu 'Zvijezde pjevaju'.

Odlikovan je priznanjima Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Red hrvatskog trolista i Spomenicom domovinske zahvalnosti.

Nakon što je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku stekao i drugu diplomu u smjeru marketinga, Miroslav Škoro u prosincu 2017. godine obranio je doktorsku disertaciju na temu 'Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije'. U svojoj kući u Zagrebu ima veliki tonski studio, a prije nekoliko godina kupio je vinograde u mjestu Mitrovac pokraj Kutjeva te u Vetovu, pa tako postao i vinar. Ovim poslom također se ozbiljno bavi, premda tvrdi da 'graševinu koju ne uspije plasirati - popije'.

'Ja sam vam po zanimanju Škoro, moja radna knjižica izgleda kao album životinjskog carstva. Ne mogu se odlučiti za bilo koju karijeru jer to onda više ne bih bio ja, no ne mogu sakriti činjenicu da sam glazbenom karijerom mogao stvoriti višak sredstava kojima sam mogao kupiti vinograd i baviti se ovim danas, tako da - dok mogu pjevati, bit će i vina', objasnio je.

No čini se da mu radna knjižica još uvijek nije zaključena.