Povjerenstvo je ministra Vargu pozvalo na red i sankcioniralo ga zbog toga što je kao ravnatelj HZZO-a, a kasnije i kao ministar zdravlja, prihvatio i odobrio pokroviteljstvo HZZO-a nad kongresom koji je organizirala udruga CIMS, čiji je bio član. Dapače, Varga je toj udruzi htio osigurati i materijalnu korist, s obzirom na to da je Vlada za pokroviteljstvo nad kongresom odobrila 50.000 kuna, no na kraju je udruga nakon izbijanja afere bila prisiljena povući zahtjev za novčanom potporom. Međutim, u obzir treba uzeti i nematerijalnu korist. Varga je omogućavanjem pokroviteljstva Vlade nad kongresom, svojoj udruzi na neki način poboljšao i reputaciju, pogotovo kada se uzme u obzir da CIMS do tada nije organizirao takve događaje.

No iako je Povjerenstvo Sinišu Vargu kaznilo, mnogi su zbog ovako teškog prekršaja očekivali i veću kaznu od 20.000 kuna, koje će ministar moći platiti u ratama tijekom sljedećih pet mjeseci.

Otplatu na rate još manjih kazni dobili su i Tihomir Jakovina i Andrea Zlatar Violić, još dvoje ministara Kukuriku vlade za koje je povjerenstvo utvrdilo kršenje zakona.

Jakovina je zaradio kaznu od 10.000 kuna jer nije na vrijeme prenio upravljačka prava nad trgovačkim društvom TJ-PROM koje je bilo u njegovu djelomičnom vlasništvu; istovremeno je bio na dužnosti načelnika općine Bukovlje, a kasnije i ministar poljoprivrede.

Kazna od 15.000 kuna dostigla je u ovom mandatu i ministricu kulture Andreu Zlatar Violić koja je, kao i njezin kolega ministar Jakovina, kasnila s prijenosom upravljačkih prava, no ovoga puta u trgovačkom društvu Druga strana. Iako su jednako kasnili s prijenosom upravljačkih prava, kazna ministrici kulture bila je veća zato što je Ministarstvo kulture, dok je ona bila ministrica, dodijelilo društvu Druga strana novac za sufinanciranje izdavanja časopisa Zarez.

I dok su Jakovina i Zlatar Violić iz kazne Povjerenstva izvukli poruku i odmah prenijeli upravljačka prava u svojim tvrtkama na druge ljude, neke ni uzastopne sankcije nisu omele u daljnjim pogreškama. Tako je rekorder po plaćenim kaznama bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Zbog toga što ni nakon nekoliko upozorenja nije predao izvještaj o imovini, što je bio obvezan napraviti u roku od 30 dana od odlaska s dužnosti, Kerumu je Povjerenstvo u rujnu prošle godine 'opalilo' najveću kaznu od 40.000 kuna. Osim toga, Povjerenstvo ga je i ranije sankcioniralo - jednom opomenom, a dva puta kaznom od po 10.000 kuna.

Najveća kazna, podsjetimo, dostigla je i sada već bivšeg pomoćnika ministra financija Branka Šegona. Iznos od 40.000 kuna morao je platiti jer je Povjerenstvo utvrdilo da je bio u sukobu interesa kada je kao suvlasnik 20-postotnog udjela u trgovačkom društvu Facta Vera dobio kredit u visini od 31,4 milijuna kuna od HBOR-a. Šegon je, ujedno, i jedan od rijetkih dužnosnika koji je zbog sukoba interesa razriješen svoje funkcije. Doduše, u ovom slučaju, premijer Milanović se na to odlučio i prije pravorijeka Povjerenstva.

Potiho je u javnosti prošao i slučaj velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića, kojeg je krajem 2014. povjerenstvo kaznilo s 10.000 kuna. Barišić je, osvojivši drugi mandat na čelu grada, zaboravio u imovinskoj kartici navesti nekretnine koje je zadobio u prethodnom mandatu,

Koliko god se nekome te kazne činile male, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ni ne može napraviti puno više. Prema odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Povjerenstvo kao kaznu može izreći opomenu, a što se tiče novčanih kazni Povjerenstvo može naložiti obustavu plaće dužnosnika i to u iznosu od 2.000 do 40.000 kuna. Pritom, kako piše u zakonu, Povjerenstvo mora voditi računa i o težini i posljedicama povrede zakona.

Raspravljajući prije nekoliko mjeseci u Saboru o radu Povjerenstva, njegova predsjednica Dalija Orešković obrazložila je i zašto su do sad izricane relativno niske sankcije. Dužnosnici su dosad, kazala, je, zakon uglavnom kršili zbog neupućenosti, no tijekom vremena, kako će se podizati svijest dužnosnika o njihovim obvezama koje proizlaze iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa, i sankcije će biti veće.

Hoće li nestašne političare dostići najveća kazna i micanje s funkcije, pogotovo na lokalnoj razini, za sada ostaje samo u rukama građana na izborima.