“Ovo je jedan od naših brojnih susreta u proteklih nekoliko godina otkad paralelno obnašamo dužnosti i u tom razdoblju možemo konstatirati da smo zaista unaprijedili i ozračje u našim odnosim i ukupnu atmosferu među narodima koja je bitno bolja, gdje nema tenzija, sve probleme koji postoje nastojimo riješiti i tiho i na način da to bude na zadovoljstvo obje zemlje, obje vlade i oba naroda”, rekao je Plenković.

Zahvalio je Janši na potpori koju je Hrvatska dobila od Slovenije za ulazak u eurozonu, Schengen i OECD.

Kazao je da je trenutni iznos robne razmjene 5,6 milijardi eura.

“Veliki je skok, za čak 34 posto, iz 2020. na 2021. godinu. Uvjereni smo da će ovo pozitivno ozračje koje postoji pridonijeti još većem angažmanu gospodarstvenika”, rekao je Plenković te dodao da su razgovarali i o suradnji u području turizma.

“U Hrvatskoj je bilo milijun i 166 tisuća slovenskih turista, više od 55 posto Slovenaca lani je boravilo u Hrvatskoj, što je i mene jako i ugodno iznendilo”, rekao je Plenković.

“Razgovarali smo i o aktualnim pitanjima, rusku agresiju na Ukrajinu i sve posljedice koje ona ima. Prije svega, i Slovenija i Hrvatska su vrlo jasne i rezolutne oko karakterizacije te agresije od prvog dana. Posljedice se osjećaju na dva temeljna pitanja – jedno je velika, bez presedana, izbjeglička kriza. I Hrvatska i Slovenija su izrazile spremnost da prime ukrajinske izbjeglice. Spremni smo i dalje pomoći našim prijateljima u Ukrajini Drugo izrazito važno pitanje je pitanje energetike, na temelju toga smo se dogovorili da se već idući tjedan u Zagrebu sastanu naši ministri koji će raspraviti suradnju glede plinovoda i korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku, a razgovarat će se i o Krškom – ako se ide u izgradnju novoga bloka, Hrvatska bi participirala u tom procesu. Treće je pitanje granice – zadužili smo ministre vanjskih poslova da olakšaju rad ribara, postoje određeni modeli koji bi trebali premostiti prepreke kojih je bilo posljednih godina”, rekao je Plenković, prenosi N1.

Plenković je govorio i o pitanju granice i Piranskog zaljeva. Na pitanje jesu li on i Janša postigli konkretan odgovor, Plenković je rekao da “nešto moraju ostaviti i za idući Janšin madat”.

“Naš prijedlog je da bismo trebali omogućiti jednu situaciju da se ne kažnjavaju slovenski i hrvatski ribari – to nema efekta. Treba što više relaksirati te odnose. Trebali bismo naći makar privremeni režim koji bi u potpunosti relaksirao situacije da policija daje kazne, to je opterećenje za ribare s obje strane. To se može riješiti na benigniji način”, rekao je Plenković.

O drugom bloku Krškog, Plenković je dodatno rekao: “Tu Hrvatska u potpunosti ovisi o dinamici donošenja odluka u Sloveniji. Ako Slovenija krene tim putem, naš je principijalni stav ‘pratit ćemo vas u inicijalnom aranžmanu’. To je 50-50. Krško predstavlja 15 posto energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas vrlo važan izvor energije. 

Slovenski premijer Janša zahvalio se Plenkoviću na gostoljubivosti.

“Imali smo raspravu o nekim otvorenim pitanjima koja najlakše možemo rješavati u prijateljskoj atmosferi. Hvala i za konstruktivnu ulogu Hrvatske u ovom vrijeme”, rekao je Janša.

I Janša je govorio o gradnji drugog bloka elektrane Krško.

“Odluka je na Vladi već prihvaćena, rekao je. Kazao je i kako se Slovenija obvezala zatvoriti termoelekratnu Šoštanja, ali da to može učiniti tek kad bude izgrađen drugi blok elektrane Krško”, rekao je.