Hrvatska i Sjeverna Makedonija potpisale su Sporazum o uzajamnoj zaštiti manjina 2007. godine, ali Hrvatska želi da Hrvati, kojih u Sjevernoj Makedoniji ima oko 4000, budu spomenuti i u ustavu Sjeverne Makedonije.

„U okviru ustavnih promjena, mi smo sugerirali da bismo cijenili da se i Hrvate spomene u preambuli ustava što bi bilo dobro s obzirom na uzajamnu zaštitu manjina”, rekao je Plenković novinarima nakon susreta s pripadnicima hrvatske zajednice na kraju službenog posjeta Sjevernoj Makedoniji.

Plenković je rekao da je hrvatska sugestija „blagonaklono primljena” za razliku od zahtjeva Bugarske što „izaziva političke prijepore pozicije i opozicije”.

„Jedni bi to učinili sada, drugi prvo žele izvanredne izbore pa bi nakon toga to onda rješavali u paketu. Trebat će još dosta dijaloga među političkim strankama kako bi se išlo naprijed”, rekao je premijer nakon što se odvojeno sastao s premijerom Dimitrom Kovačevskim i liderom oporbene stranke VMRO-DPMNE Hristijanom Mickoskim.

Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom 2020. godine tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, ali ih je bugarska blokada odgodila i to je omogućeno tek u srpnju 2022.

Nakon što je Sjeverna Makedonija, nekoć Makedonija, riješila grčku blokadu zbog imena, pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski jezik i identitet.

Balkanska zemlja sada je u fazi takozvanog screeninga, usklađenosti makedonskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Ovaj proces trebao bi potrajati do studenog ove godine, rekao je Plenković.