'Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti - idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata', rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto - 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena 'na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji' te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla. 

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.

Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.