'Na blagdan svetog Blaža 3. veljače običaj je blagoslova grla ili grličanja. Sveti Blaž je biskup iz četvrtog stoljeća koji se rodio u današnjoj Armeniji i jako je čašćen među armenskim kršćanima, ali je njegov kult došao i do zapada i rasprostranjen je u cijeloj Crkvi. U Hrvatskoj se najviše časti u Dubrovniku gdje ovog sveca nazivaju Vlaho', ispričao je za tportal glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije, velečasni Borna Puškarić.

Blaž je bio biskup i mučenik za vrijeme progona rimskog cara Dioklecijana, umro je 317. godine jer se nije htio odreći Boga. Glava mu je odrubljena, a dio relikvije završio je u Dubrovniku gdje ovog sveca slave kao zaštitnika grada.

'Uz njegov blagdan vezan je običaj blagoslova grla. To je blagoslov kao i svaki drugi blagoslov u Crkvi. Grlo se na blagdan sv. Blaža blagoslivlja, jer je po predaji upravo ovaj svetac dječaka kojem je riblja kost zapela u grlu spasio od gušenja', objašnjava Puškarić.

Grličanje se provodi na sljedeći način, dvije svijeće stave se pod grlo vjernika i onda svećenik izgovara sljedeću molitvu: Po zagovoru svetog Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog bolesti grla i svakog drugog zla.

'To je stoljetna tradicija', zaključuje Puškarić.