"Iza nas jedna od najizazovnijih godina od sredine 1990-ih godina na gospodarskom, političkom, društvenom i međunarodnom planu", kazao je premijer na konferenciji "Dan velikih planova".

Zbog toga se, kaže, može reći da je godina iza nas bila godina očuvanja stabilnosti, a iduća godina će biti puno više usmjerena na rast i reformi.

Podsjetio je da je ove godine provedena porezna reforma koja je išla u prilog poduzetnicima, kako je ubrzana apsorpcija europskih fondova, kako se provodi administrativno rasterećenje i kako je spriječen negativan domino efekt mogućeg kraha Agrokora na gospodarstvo i financijski sustav.

Uz to, "poštedjeli smo hrvatske građane trećih izbora u manje od dvije godine", istaknuo je Plenković.

Podsjetio je da je poreznom reformom u prvoj godini primjene predviđeno smanjenje ukupnog poreznog opterećenja od 2,5 milijardi kuna, a već su vidljivi pozitivni učinci povećane osobne potrošnje na ekonomsku aktivnost.

Plenković je istaknuo i da su uredne javne financije temelj makroekonomske stabilnosti i gospodarskoga rasta. "U relativno kratkom razdoblju uspjeli smo preokrenuti trendove glede javnog duga", kazao je premijer.

Zahvaljujući tome, Hrvatska je izašla iz EU Procedure prekomjernog proračunskog manjka, podsjetio je i dodao da su u prvom polugodištu ove godine fiskalni rezultati čak i bolji od očekivanih.

"Prvi put u novijoj povijesti zabilježen je suficit proračuna opće države, a nastavlja se i trend smanjivanja javnog duga", istaknuo je premijer.

Sve to dovelo je do toga da sve tri vodeće svjetske rejting agencije Fitch, Moody's i Standard&Poor's poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.

Nastavak provedbe strukturnih reformi i konsolidacije državnih financija

Vlada će, kazao je premijer, nastaviti provoditi strukturne reforme, odgovorno voditi javne financije i držati se plana konsolidacije državnih financija, što će održati gospodarski oporavak te dovesti do podizanja kreditnog rejtinga.

Budući da danas Hrvatska plaća više od 11 milijardi kuna godišnje samo za otplatu kamata na postojeći javni dug, osnovni strateški cilj Vlade je smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020.

"Proračun koji ćemo predstaviti za iduću godinu temeljit će se upravo na tom načelu, a naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga, te za daljnje porezno rasterećenje", kazao je Plenković.

Najznačajniji doprinos povećanju prihoda u idućem razdoblju očekuje se od povlačenja sredstava iz europskih fondova.

Već je sada, kaže Plenković, znatno ubrzano korištenja europskih sredstava, zahvaljujući ubrzanim objavama natječaja, postupcima ugovaranja te bržom dodjelom sredstava korisnicima.

Među brojnim sufinaciranim projektima, istaknuo je nekoliko financijskih najznačajnijih, kao što je Pelješki most, izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo – Križevci i sufinanciranje projekta zračne luke Dubrovnik.

Najavio je niz mjera za jačanja konkurentnosti gospodarstva, među kojima su smanjenje neporeznih davanja i pojednostavljenje regulatornih zahtjeva.

Smanjenje parafiskalnih nameta za 20 posto do 2019.

Parafiskalno opterećenje smanjit će se, kazao je, za barem 20 posto u razdoblju od 2017. do 2019. Predviđeno je ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a dogovoren je prvi set parafiskalnih rasterećenja u iznosu od oko 185 milijuna kuna.

Najavio je da će se do kraja godine izmijeniti Zakon o poticanju ulaganja kako bi smo osnažili poticanje za IT industriju te će se donijeti novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kako bi se pojednostavnila procedura i kvalitetnije prilagodila potrebama privatnika.

Plenković je istaknuo i da je energetski sektor jedan od važnijih područja za nove investicije te stoga Vlada poduzima sve kako bi se iskoristio povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i plina kopnenim i pomorskim putem.

"Time se osigurava opskrba hrvatskog tržišta, a mogu se postići i značajne gospodarske koristi od tranzita za potrebe inozemnih tržišta. Važnu ulogu u jačanju položaja Hrvatske na energetskoj karti Europe ima projekt LNG na Krku, za provedbu kojeg su osigurana i sredstva iz europskih fondova", kazao je premijer.

Naveo je da je Hrvatska već ispunila zacrtane ciljeve EU do 2020. koji se odnose na 20 posto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije te da dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije i četvrtina potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora energije.

Premijer je najavio i mjere za zapošljavanje kojima je cilj maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru.

Ove je godine različitim mjerama u zapošljavanje uloženo više od 2 milijarde kuna.

Zahvaljujući tome, kazao je Plenković, stopa nezaposlenosti pala je u srpnju na rekordno nisku razinu od 10,8 posto, dok se istodobno bilježi i rast zaposlenosti.

Plenković je istaknuo i da je Vlada u proteklih godinu dana pokazala da zna i može reagirati brzo, učinkovito i odgovorno na krizne situacije u gospodarstvu, spriječivši prelijevanje krize u Agrokoru na gospodarstvo i financijski sustav.

"Tako je spriječen mogući gospodarski krah i gubitak više desetaka tisuća radnih mjesta", istaknuo je Plenković.

Spomenuo je da je već niz godina hrvatski strukturni problem izrazito nizak omjer broja zaposlenih i umirovljenika (1:1,23 – umirovljenici : osiguranici).

Namjera nastavka reforme mirovinskog sustava je poboljšanje njegove fiskalne i socijalne održivosti kroz poticanje duljeg zadržavanja radnika na tržištu rada te demotiviranje ranijeg umirovljenja, istaknuo je premijer.

Rekao je i da će se kvaliteta zdravstvene usluge poboljšati donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, funkcionalnom integracijom bolnica te boljim upravljanjem nezdravstvenim uslugama, a izrađuju se mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te brže i lakše dobivanje specijalizacija.

Iduće godine planirano više od milijardu eura investicija u turizam

Osvrnuo se i na turističku sezonu, kazavši da je bila najbolja u hrvatskoj povijesti, uključivši i predratne godine. "Doseći ćemo brojku od čak 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, a očekujemo prihod od gotovo 11 milijardi eura, što je od 700 do 800 milijuna eura više nego prošle godine. Naš je cilj do 2020. godine ostvariti 14 do 15 milijardi eura prihoda", istaknuo je.

Naveo je i da je ove godine ostvareno preko  800 milijuna eura investicija u turizmu, a dogodine se planira doseći gotovo milijardu eura investicija.

Napomenuo je i da rekordna turistička sezona ne bi bilo moguća da na vrijeme nije osiguran lakši režim prelaska granice.

"Strateški cilj ove Vlade je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor", izjavio je premijer, pojasnivši da bi se time ukinuo nadzor na unutarnjim europskim granicama, onima prema Sloveniji i Mađarskoj, što će biti dodatan poticaj slobodi kretanja roba, usluga i ljudi.  Kazao je da je cilj u sljedećoj godini da Hrvatska bude spremna za punu primjenu schengenske pravne stečevine.

Hrvatska je ulaskom u EU potpisala da želi biti članicom eurozone, rekao je premijer i podsjetio je da su ugovorom iz Maastrichta utvrđena četiri kriterija koje Hrvatska, uz pravnu konvergenciju, treba zadovoljiti prije nego što postane članica monetarne unije:stabilnost cijena, održivost javnih financija koji obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergencija dugoročnih kamatnih stopa.

"Vidljivo je da Hrvatska ispunjava gotovo sve kriterije, a da je i kod omjera duga opće države i BDP-a pozitivan trend dinamike kretanja. U dogovoru Vlade i HNB-a vrlo skoro prezentirat ćemo na posebnom događaju hodogram aktivnosti u sljedećih nekoliko godina, usmjerenih na ulazak Hrvatske u eurozonu", rekao je.

Plenković je zaključio kako će svi daljnji napori Vlade u području ekonomske politike biti usmjereni na pomoć poduzetnicima i na jačanje poslovnog okruženja, povećanja zaposlenosti te inovativnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, izrazivši vjeru u to da bi 2018. mogla biti najuspješnija poslovna godina do sada.

Deranja: Poduzetnici rade poslovne planove s dozom opreza 

Na otvaranju 9. konferencije "Dan velikih planova", u organizaciji tjednika Lider, na kojoj se okupilo više stotina poduzetnika, predsjednica HUP-a Gordana Deranja izjavila je da će hrvatski poslodavci ove godine poslovne planove raditi u uvjetima gospodarskog rasta i odlične turističke sezone, ali da će ih ipak raditi s dozom opreza, jer je poslovno okruženje puno neizvjesnosti, administrativnih barijera, itd. 

Iako se u Hrvatskoj nešto lakše diše, Deranja je ustvrdila da se poduzetnici još uvijek suočavaju s najavama novih poreza i parafiskalnih nameta.  

Podržala je odluku premijera o odgodi poreza na nekretnine.  "Gospodarstvu je nužno potrebno da Vlada pravovremeno najavi svaki svoj potez, čak i kada nije najpopularniji, a kako bi mogli planirati svoje poslovanje", kazala je, dodavši da se plan Vlade za 2018. još čeka, a o njemu ovisi hoće li to biti godina zaokreta ili propuštenih prilika.