Nakon nekoliko odgoda u petak bi konačno trebala biti objavljena revizija Agrokorovih financijskih izvješća iz koje bi se trebali vidjeti uzroci sloma Todorićeva carstva, ali i moguća kaznena odgovornost čelnika koncerna
Što se sve skrivalo i kakva je prava krvna slika koncerna, pokazat će izvješće revizijske kuće Pricewaterhouse Coopers (PwC), koja je pročešljala financijska izvješća za 2016. godinu, a možda i za ranija razdoblja. Da Agrokorove poslovne knjige nisu vjerodostojne, moglo se naslutiti još početkom godine iz nalaza kreditnih agencija, koje su upozoravale na netransparentnost financijskih izvješća.
Ipak, još sredinom veljače analitičari kreditne agencije Moody's, koristeći dostupne podatke iz Agrokora, ocijenili su da koncern ima dovoljnu likvidnost za otplatu svih dugova koji dospijevaju 2017., unatoč otkazivanju sindiciranog zajma sredinom siječnja.
Međutim samo nekoliko tjedana nakon tog izvješća pokazalo se da Agrokor ima velikih problema u podmirivanju tekućih obveza. Takav rasplet događaja šokirao je sve vjerovnike i potvrdio sumnju da je pravo financijsko stanje sustavno prikrivano.
Brojni slučajevi računovodstvenih prijevara pokazuju da u praksi friziranju financijskih izvješća najčešće pribjegavaju kompanije koje izrazito dobro posluju, kao i one koje se nalaze u velikim problemima.
Dok uspješne kompanije nastoje različitim metodama smanjiti osnovicu za plaćanje poreza na dobit, kompanije u problemima, poput Agrokora, nastoje pak popraviti financijske rezultate kako bi stvorile ljepšu sliku o poslovanju i poboljšale kredibilnost.
Iako je financijsko izvještavanje regulirano zakonima i međunarodnim standardima, dovitljivi poduzetnici pribjegavaju različitim metodama u naštimavanju bilanci. Treba naglasiti da nisu sve namještaljke, kojima se 'ušminkavaju' poslovne knjige, nelegalne. Zato i postoje revizori čiji je zadatak da razdvoje ono što je u granicama zakona od onoga što odstupa od zakonskih normi.
Međutim kada su odstupanja izrazito velika, kao u slučaju Agrokora, velika je vjerojatnost da je riječ o nezakonitim postupcima.
Istraživanja pokazuju da problematične kompanije najčešće friziraju prihode kako bi se sakrili gubici. Pritom se koriste različite metode, među kojima se ističu dvostruko knjiženje istih računa kupaca (kao što je to činio Parmalat), knjiženje fiktivnih računa i priznavanje prihoda unaprijed.
Prostor za manipulaciju otvara se i prilikom procjene imovine, čime se nastoje popraviti omjeri zaduženosti i uljepšati krvna slika pred financijerima. Čini se da upravo to slučaj kod Agrokora. Još u srpnju izvanredni povjerenik Ante Ramljak najavio je da će revizija pokazati 'dosta iznenađenja i to drastičnih, u smislu jako puno ispravaka vrijednosti', čime je dao naslutiti da su pojedine stavke na imovinskoj strani bilance osjetno precijenjene.
Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Nacional, gubitak Agrokora u prošloj godini kreće se oko dvije milijarde eura, a revizori PwC-a ustanovili su da su najveće manipulacije i lažiranja učinjeni prilikom procjene vrijednosti nematerijalne imovine, odnosno robnih marki iz Agrokorova koncerna, njihova goodwilla, kao i vrijednosti know-how tehnologija. Goodwill je dobar glas, čuvenost, reputacija koju je poduzeće steklo na tržištu, a koja se može vrednovati, odnosno položaj na tržištu koji može dovesti do očekivanog prometa i dobiti u predvidivoj budućnosti.
Riječ je o 'neopipljivoj', dugoročnoj imovini poduzeća koju je teško precizno utvrditi i čija vrijednost značajno fluktuira. Primjerice iz Agrokorove bilance za 2015. godinu vidljivo je da je vrijednost nematerijalne imovine u godinu dana povećana za 3,42 milijarde kuna (sa 1,85 na 5,27 milijardi kuna). Najvećim dijelom to je rezultat preuzimanja Mercatora, nakon kojeg je procijenjeno da je višak fer vrijednosti stečene imovine nad troškom akvizicije 1,13 milijardi kuna.
vezane vijesti
Izvor manipulacija može biti i procjena vrijednosti nekretnina i opreme. Iz Agrokorovih bilanci može se vidjeti da je na osnovi revalorizacije imovine u 2015. uknjižen višak od 862,3 milijuna kuna.
Prilikom friziranja financijskih izvješća često se koristi i prikrivanje troškova kako bi se fiktivno osnažio financijski tijek. Pritom se najčešće koriste različite mogućnosti odgode plaćanja. Afera vezana uz mjenice pokazala je da je Agrokor koristio vrlo kreativne metode poboljšavanja novčanog tijeka.
Kakvi će sve kosturi isplivati iz Agrokorova ormara, pokazat će izvješće PwC-a. Tada će se znati kolika je njegova 'rupa' i postoji li kaznena odgovornost za one koji su izrađivali i potpisivali financijska izvješća.
