Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

"Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ona je uistinu važna jer pokazuje da HEP kao najsnažnija i najvažnija hrvatska energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja Hrvatske koja je u pripremi, kao i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu s našim globalnim obavezama i s europskim trendovima. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju“, izjavio je predsjednik Vlade Plenković. "Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj", dodao je premijer.

Vjetroelektrana (VE) Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal.

Puštanje VE u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ističu iz HEP-a.

Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije. "U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama", izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na Korlatu HEP planira i gradnju sunčane elektrane

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama (SE), što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW.

Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna, naglašavaju iz HEP-a. Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug.

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a.