Plenković je saborskim zastupnicima predstavio izvješće s prvih sastanaka Europskog vijeća ove godine. Prvi, izvanredni sastanak održan je 9. veljače i na njemu je sudjelovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a drugi, redovni sastanak održao se 23. ožujka.

Šefovi država i vlada razgovarali su o ruskoj invaziji na Ukrajinu, a Plenković je naglasio da bi pobjeda Ukrajine u ratu "Rusiju dugoročno odvratila od daljnje osvajačke politike jer su ogromni ljudski i materijalni gubici koje je doživjela zaista štetni ne samo za Rusiju, nego i za Ukrajinu".

Premijer je rekao da je na tim sastancima zagovarao "tezu održivosti". Naveo je da "snaga, domoljublje i motivacija ukrajinskog naroda, vodstva i sposobnost njihovih oružanih snaga" trebaju biti "trajnog karaktera", da je nužno "zadržati političko jedinstvo u podršci Ukrajini što podrazumijeva snažnu vojnu pomoć i snažnu financijsku potporu", dok se treći element odnosi na one vlade koje podupiru Ukrajinu.

"I to u aspektu održivosti stabilnosti, prije svega financijske, ekonomske i socijalne gdje vlastitim mjerama nastojimo zadržati i društvenu stabilnost, odoljeti inflatornim pritiscima, zadržati gospodarski rast, zadržati energetsku neovisnost i priuštivost energenata u smislu cijena", rekao je Plenković.

EU je do sad usuglasila 10 paketa sankcija Rusiji i vojno i financijski pomogla Kijevu. Hrvatska je od početka rata u Ukrajini pomogla toj zemlji s nešto manje od 200 milijuna eura, uglavnom u vojnoj opremi, naglasio je Plenković. Zagreb će ove godine biti domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju Ukrajine, Hrvatska će uskoro primiti nešto više od 20 ukrajinskih ranjenika i omogućiti im liječenje i rehabilitaciju, dodao je.

Gospodarstvo, migracije i situacija na jugoistoku Europe također su bili na dnevnom redu Europskog vijeća.

Plenković je podsjetio na nedavni ulazak Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam, što opisuje kao "dublju integraciju" nakon uvođenja eura, kao i na primjenu šengenskog režima u zračnim lukama.

Premijer je dodao da se javni dug krajem 2022. spustio na 68,4 posto udjela u BDP-u, odnosno 10 postotnih bodova u odnosu na 2021. "Ne samo da smo Hrvatsku, kad je riječ o kreditnom rejtingu ponovno vratili na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, nego je po sve tri agencije trenutno naš investicijski kreditni rejting na najvišoj razini", rekao je Plenković.

Plenković je dodao da, kad je riječ o migracijama, veliki pritisak na Bugarsku i Rumunjsku da što bolje kontroliraju granicu, kao da i Hrvatska nastavlja štititi vanjsku granicu EU-a.

"Žice prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini graditi nećemo, a što se tiče suradnje policija, dignut ćemo je na visoku razinu, poštovati propise i na adekvatan način štititi vanjsku i šengensku granicu koja sada postoji između Hrvatske i Srbije, Hrvatske i BiH, Hrvatske i Crne Gore", rekao je Plenković.

Prije Plenkovićeva obraćanja zatraženo je nekoliko stanki. Nino Raspudić zatražio je stanku u ime Kluba zastupnika Mosta. "U izvješću stoji kako se u raspravi o pregovorima Beograda i Prištine predsjednik vlade založio, citiram: "za stabilnost i mir" te dodao da prijedlog sporazuma upućuje na de facto priznanje", rekao je Raspudić i naglasio da je po prvi put rečeno nešto "važno i konkretno iz usta našeg predsjednika vlade".

Katarina Peović zatražila je stanku u ime Kluba HSS-a i Radničke fronte i poručila Plenkoviću da bi EU trebala razgovarati o "fiskalnoj Uniji gdje se izjednačuju razlike između nerazvijene periferije i bogatog centra".

Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček govorio je o visokim cijenama hrane, a Stephen Nikola Bartulica u ime Domovinskog pokreta o korupciji u europskim institucijama.