Premijer Andrej Plenković rekao je u petak kako nema potrebe za proglašenjem izvanrednog stanja, a najavio je i kako će i u idućem razdoblju podržavati građane, radnike i gospodarstvo te racionalizirati troškove na rashodnoj strani proračuna.
"Nema potrebe za to. Vlada funkcionira, Hrvatski sabor funkcionira, dakle sve ono što demokratske institucije trebaju učiniti - rade. Nema nikakvog posebnog razloga”, rekao je Plenković u emisiji televizije Večernjeg lista upitan o mogućnosti proglašenja izvanrednog stanja ako dođe do pogoršanja situacije s pandemijom koronavirusa.
Podsjetio je da su uveli restriktivne mjere, ali nisu uveli policijski sat ili izveli vojsku na ulice što su radile neke druge zemlje. Smatra i da je ono što sada rade primjereno i jasno te da su ljudi shvatili ozbiljnost situacije te u najvećoj mjeri reagiraju izrazito odgovorno.
Podsjetio je što je sve njegova vlada učinila za pomoć poduzetnicima i gospodarstvu u prva dva paketa pomoći u vremenu pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu te je najavio je kako će i dalje donositi zakone i odluke na način koji smatraju potrebnim.
Prilagođavat ćemo se okolnostima
„U razdoblju koje je pred nama izlazit ćemo s novim mjerama, prilagođavat ćemo se okolnostima. S jedne strane, podržavat ćemo građane, radnike i gospodarstvo, a s druge strane racionalizirati troškove na rashodnoj strani proračuna”, kazao je.
Izrazio je i zadovoljstvo što su mjere naišle na podršku javnosti i što u ovoj krizi ljudi prepoznaju da, i u zdravstveno-sigurnosnom i gospodarsko-socijalnom smislu, imaju jasnu strategiju i viziju kako savladati izazove koji su pred nama.
Najavio je kako će vlada donijeti jedan horizontalni zakon koji će ići za tim da se pomogne, primjerice, obustavi ovrha nad novčanim sredstvima, te još nekoliko mjera od kojih će građani imati koristi.
Plenković je rekao i da su obavili i razgovor s predstavnicima najutjecajnijih javnih poduzeća u kojima je država stopostotni ili većinski vlasnik ili suvlasnik te su apelirali da racionaliziraju svoje troškove, naprave planove kriznog poslovanja u ovim okolnostima i da dio dobiti uplate u proračun i pomognu državi. „Svi će razmisliti o tome na koji način mogu dati doprinos da zajednički prebrodimo ovu krizu”, rekao je.
Demantirao je i medijska nagađanja vezana uz osnivanje nacionalnog stožera i za gospodarstvo. „Ono što ćemo napraviti je, u periodu nakon Uskrsa, vidjeti da li nam u promišljanju daljnjih izazova – ne nužno mjera koje smo sada poduzeli, nego kako promišljati hrvatsko gospodarstvo u novim okolnostima, mogu pomoći stručnjaci iz akademske zajednice, privatnog sektora, eventualno iz sindikata koji mogu dati svoj doprinos kako da se Hrvatska ekonomija prilagodi tom „novom normalnom”, poručio je.
Važnost ulaganja u poljoprivredu i digitalnu ekonomiju
Vezano uz raniju izjavu ministra financija Zdravka Marića kako će, nakon pandemije koronavirusa, biti spremni na ubrzan razvoj hrvatskog gospodarstva, Plenković u tom kontekstu istaknuo važnost ulaganja u poljoprivredu jer je u sadašnjoj situaciji pandemije došlo i do zatvaranja granica, otežane komunikacije i sl.
Najavio je i ulaganja u digitalnu ekonomiju i digitalno društvo te sve usluge koje su bitne da pratimo korak s četvrtom industrijskom revolucijom.
„Vlada razmišlja o tom idućem koraku jer ono što će biti najbitnije je koliko će se koje gospodarstvo brzo dići na noge i loviti korak s novim izazovima. U tom smislu ćemo voditi računa da ta rješenja budu dobra za Hrvatsku i hrvatske građane”, naglasio je.
Premijer smatra i da se u ovoj krizi „država pokazala poprilično otporna i učinkovita u svim njenim sastavnicama”, a istaknuo je i odgovorno ponašanje hrvatskih građana.
Upitan je li zadovoljan ponašanjem oporbe u ovom trenutku odgovorio je kako ona „igra svoju ulogu” i ima svoje inicijative, ali su u najvećoj mjeri podržali sve što je vlada predložila. Naveo je i da vlada radi što i koliko može u trenutnoj financijskoj situaciji, poručivši kako je poprilično velikodušno ono što su do sada napravili.