Plenković je, kao jedan od glavnih govornka na godišnjoj konferenciji u budućem europskom proračunu, koju su organizirali Europska komisija i belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, istaknuo da je budući proračun ključni instrument za budućnost EU-a.

“Doista vjerujem da je budućnost proračuna budućnost same Unije jer kada razgovaramo o budućnosti proračuna EU-a, mi odlučujemo kakvu Europu želimo i trebamo”, rekao je Plenković.

Službeni pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. još nisu službeno započeli, a ova se konferencija može smatrati početkom neformalne rasprave o tome.

Riječ je o jednom od najtežih pitanja oko kojeg je uvijek teško postići dogovor. Sljedeće Europska komisija trebala bi u ljeto sljedeće godine predstaviti svoj prijedlog VFO-a, nakon čega će uslijediti pregovori između država članica, koje o tome moraju postići konsenzus najkasnije do kraja 2027. godine.

Plenković je rekao da on Europu u predstojećem razdoblju vidi konkurentijom, otpornijom i prosperitetnijom, dobro opremljenom za zaštitu svojih građana i njihova blagostanja i s vjerodostojnom i utjecajnom ulogom u svijetu.

Rekao je da je Unija kroz brojne krize proteklih godina dobro odgovorila, što je povećalo povjerenje građana u nju, primjerice donošenjem instrumenta EU sljedeće generacije za oporavak od pandemije, zajedničkom nabavom cjepiva, kroz program SURE za spašavanjae radnih mjesta.

Sljedeći europski proračun treba odgovoriti na sve brojnije izazove i osigurati instrumente za provedbu priorieteta koji će biti definirani u novoj Strateškoj agendi za razdoblje nakon 2027. godine.

Plenković je rekao da želi ponuditi tri međusobno povezene misli vodilje koje bi mogle oblikovati strukturu budućeg proračuna Europske unije.

Prva je proračun za konkuretniju Europu, temeljenu na solidarnost i fleksibilnosti, zatim proračun koji će osiguati socijalnu konvergenciju i zašititi blagostanje europskih građana i treće proračun koji će pojačati ulogu EU-a na globalnoj razni i učiniti ga utjecajnijim.

Što se tiče konkuretnije Europe, Plenković ističe da je EU treba osigurati odgovarajuće investijske kapacitete u svom proračunu, zatim razmotriti mogućnost njegova povećanja imajući u vidu neizbježne geoekonomske i geopolitičke promjene, pojačane agresijom Rusije na Ukrajinu i sukobom na Bliskom istoku.

Proračun bi također trebao osigurati više strateške autonomije i samodostatnost uz istodobno zadržavanje otvorenosti EU-a prema svijetu.

Glavni prioriteti

Kao glavne prioritete u predstojećem razdoblju Plenković vidi zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje energetske neovisnosti i sigurnosti uz paralelnu borbu protiv klimatskih promjena, za što će trebati osigurati investicije.

Kao dobar primjer naveo je RepowerEU, plan za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

“Mi u Hrvatskoj koristit ćemo ga razvoj mreže plinovoda za regionalno energetsko čvorište, nakon što je nacionalnim sufinanciranjem izgrađen LNG terminal na Krku”, rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo i važnosti instrumenta poput IPCEI-a (Veliki projekti od zajedničkog eurpskog interesa), koji bi trebali omogućiti inovativnijim malim i srednjim poduzećima sudjelovanje na tržištu bez nepotrebnih administrativnih tereta. Pritom je istaknuo primjer hrvatske tehnološke kompanije Infobip koja sudjeluje u jednom od tih projekta koji se odnosi na globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije.

Plenković se zauzeo i za veća ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnologije, istaknuvši da podržava uvođenje pete slobode na jedinstvenom tržištu - slobodu kretanja istraživanja, inovacija i obrazovanja.

Hrvatski premijer smatra da treba osuvremeniti i poljoprivrednu poliitku kako bi se osigurala sigurnost hrane i njezine kvalitete, uravnotežen teritorijalni razvoj i zaštita prirodnih resursa.

Druga ključna ideja jest proračun za Europu koji štiti dugoročnu konkrentnost europskog gospodarstva te socijalnu i gospodarsku konveregenciju diljem EU-a.

“Tu kohezjska politika igra ključnu ulogu kao jedna od glavnih investicijskih politika EU-a”, rekao je Plenković.

Dodao je da stoga kohezijska politika i ubuduće mora ostatiti usklađena s izvornim ciljevima iz Ugovora o EU-u.

Kohezijska politika, između ostaloga, može pomoći i u demografskoj revitalizaciji ruralnih i ostalih ranjivih područja, jer je pad broja stanovnika jedan od glavnih problema.

Pri usuglašavanju budućeg europskog proračuna treba uzeti u obzir mogućnosti budećeg proširenja na nove članice, zatim unaprijediti postojeće instrumente poput Europskog fonda solidarnosti, Mehanizma civilne zaštite.

Plenković ističe da je potrebno osigurati zadržavanje pozitivnih učinaka za postojeće države članice i isotodobno osigurati da nove članice mogu sudjelovati u provedbi europskih politika bez negativnih posljedica.

Kao dobre primjere navoeo je Instrument za pomoć Ukrajini i Plan za rast zapadnog Balkana, koji predstavljaju dobro struktirirano i predvidljivo financiranje na temelju reformskih planova i investicija.

Plenković se zauzeo i za nove izvore prihoda europskog proračuna.

'Hrvatska je tu dobar primjer'

“Nedavne krize otkrile su potrebu za povećenjem kapaciteta proračuna EU-a”, rekao je Plenković.

Rekao da je bi trebalo razmisliti o nadogradnji modela Mehanizma za oporavak i otpornost koji je dao nužni poticaj i pomoć europskim gospodarstvima i potaknuo investicije povezane s reoformama.

“Hrvatska je tu dobar primjer. Mi smo jedna od samo dvije države članice koje su poslale peti zahtjev za plaćenjem nakon što smo dobili pozitvnu ocjenu da su sve reforme i investijcski pokazatelji uspješno ispunjeni za svako od prethodnih plaćanja”, rekao je Plenković.

“Učinimo budući proračun čvrstim jamcem otpornosti, prosperiteta i održivog razvoja EU-a s načelima jedinstva, solidarnosti i konvergencije u njegovu središtu”, pozvao je Plenković.