Premijer Andrej Plenković izjavio je da je nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima došlo do zaokreta američke politike u odnosu rusku agresiju na Ukrajinu.

'Predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu, agresiju 2014. i onu agresiju 2022.-2025. godine, kao na agresije koje su se dogodile, iz njegovoga kuta, u vremenima predsjednika Demokratske stranke, prvo Baracka Obame, pa Joea Bidena. On nema osjećaj identifikacije s tom agresijom kao što su to imali demokratski predsjednici. Dapače, on ih u biti, a to se vidjelo i iz noćašnjeg govora, u kojem je jako puno okrivljavao predsjednika Bidena za određene stvari, krivi za slabost, odnosno da se Putin usudio napraviti kršenje međunarodnog prava za vrijeme njihova mandata', rekao je Plenković na Hrvatskom radiju.

Istaknuo je da Trump smatra da dok je on bio predsjednik Putin nije provodio agresiju na Ukrajinu.

'Zato je njegova pozicija da želi biti predsjednik Amerike koji donosi mir u globalnim žarištima. Vidimo ih na dva pravca - jedan je Ukrajina, a drugi Bliski istok. Identična je politika. On želi biti predsjednik mirotvorac i fokusiran je prije svega na unutarnju politiku SAD-a, na uspostavljanje carinskih, trgovinskih barijera za višedesetljetne partnere SAD-a. To je njegov fokus, uz sve ove ideološko-kulturološke teme koje su dominirale kampanjom u SAD-u', dodaje.

Govoreći o posjetu ukrajinskog predsjednika Zelenskog SAD-u, rekao je da je to bio susret s američkim predsjednikom Trumpom pred kamerama i da se na taj način to nikako nije smjelo odviti.

'Riječ je o predsjedniku zemlje koja trpi strašnu agresiju tri godine, čiji je teritorij Rusija nelegalno okupirala, pripojila u svoj ustavni poredak, pobila desetke, stotine tisuće ljudi, razorila infrastrukturu i cijeli svijet pomaže Ukrajini', kazao je Plenković i dodao da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir. Upravo je obrnuto, rekao je premijer - Ukrajinci se bore za slobodu i za mir.

'To je cijela poanta ukrajinske politike. Zelenski je zadnje tri godine napravio nešto što nitko nikada nije napravio od lidera. On je svaki dan objašnjavao i svom narodu i svijetu što se događa', kazao je i dodao da je njegov jučerašnji razgovor sa Zelenskim dao naznake da oni žele ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom i pokušati zajednički raditi na miru.

Europa u pregovorima

Govoreći o nastojanju da se postigne mir, premijer Plenković rekao je da Europska unija mora imati svoje mjesto za stolom. Unija je, navodi, u cjelini zaista angažirano i solidarno reagirala prema Ukrajini, iako ima tu i tamo poneka država koja odskače od te politike.

'Međutim, načelno gledano, politička, diplomatska, humanitarna, tehnička i vojna potpora koja je dana Ukrajini u zadnje tri godine je bez presedana. Tako se nešto nikad nije dogodilo, to da je jednoj zemlji toliko snažna podrška pružena iz SAD-a i EU-a, ali i zbog našeg globalnog značenja i činjenice da je Ukrajina u Europi, da ima svoju ambiciju postati članica EU-a, da Ukrajina želi u NATO - ali vidite da Amerika to ne želi u ovom trenutku - i da treba biti za stolom. Ono što se sada događa je da se nastoji koordinirati taj stav. Predsjednik Francuske, jedine nuklearne sile EU-a, stalne članice Vijeća sigurnosti, bio je u Washingtonu. Prije toga obavio je određene konzultacije. Razgovarali smo s njim i mislim da je taj korak bio dobar. Ono što u ovom trenutku nedostaje je taj institucionalni vrh Europske unije koji razgovara sa SAD-om. Nažalost, visoka predstavnica Kallas, kad je bila u Washingtonu, nije se sastala s Rubijem, što nije dobro ispalo', rekao je Plenković i dodao da ima jako puno nekakvih neobičnih situacija, čudne retorike, ad hoc stavova i njihove promjene u roku od 24 sata.

Događaju se stvari na koje nismo navikli, kazao je.

Izdvajanje za obranu

Premijer Plenković osvrnuo se i na plan predsjednice EK Ursule von der Leyen u vezi s naoružavanjem Europe. Govoreći o ulaganju u obranu, rekao je da se nakon Domovinskog rata realno manje ulagalo u obranu. Objasnio je da su globalne okolnosti složene, a da ulažemo prije svega radi sebe.

'Hrvatska želi napustiti istočnu tehnologiju i ići na zapadnu', rekao je i naveo što je sve do sada promijenjeno.

Sve češće se govori da će se u obranu morati više ulagati. 'Kad gledate što Hrvatska radi, koja je politika moje vlade devet godina - mi lovimo korak s onima koji su razvijeniji od nas. Kako se lovi korak s onima koji su razvijeniji od tebe? Tako da rasteš. Znači, ako smo 2016. imali BDP u apsolutnom iznosu od 47 milijardi eura, ako ćemo na kraju ove godine, 2025., otprilike doći do apsolutnog BDP-a od oko 94 milijarde eura, to znači da smo ga udvostručili u naših devet godina mandata. Taj rast nam je omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu', rekao je.

'Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta rastuća ulaganja. Moja procjena, prema svemu o čemu se sada razgovara, je da će se s postojećih dva posto vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3,5 posto. Mi ćemo to moći pratiti', izjavio je.

Naveo je i da će se moći odgovoriti kritikama koje bi se mogle čuti - zašto ulažete u tenkove, u naoružanje, a ne u škole, u bolnice. 'Imamo jasan argument - nikad nije bilo većeg investicijskog ciklusa u obrazovanje', rekao je Plenković.

Plenković: Zahvaljujući rastu, riješili smo sve potrebno za izdvajanje za obranu

'Izgradili smo, obnovili, proširili 900 vrtića u našem mandatu. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs provodi natječaje za osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, fakultete, učilišta. Tu je i obnova bolnica u Zagrebu, na Banovini, investicije u zdravstveni sustav. Jača je pomoć u smislu socijalnih naknada', kazao je među ostalim.

'Vlada je pokazala da ima cijelu sliku, da vodi računa o nacionalnoj sigurnosti i jača svoje obrambene sposobnosti, jednako tako sposobnost policije i dignitet prema hrvatskim braniteljima, a istodobno je imala snage u krizi djelovati kao onaj koji čuva da svi ostanu na okupu, da nitko ne bude sam. Dakle sedam milijardi eura vrijednih paketa pomoći, 10 paketa pomoći umirovljenicima, to u Hrvatskoj nije nikad viđeno. Zahvaljujući ovome rastu koji imamo do sada, u biti smo točno riješili sve što nam je bilo potrebno za izdvajanje za obranu', kazao je među ostalim premijer Plenković.

Plenković će se čuti o pitanjima vojske i vanjske politike s predsjednikom države

Očito je da slijede vremena u kojima i Europska unija, onda naravno i Hrvatska očekuju neke teške odluke. Kako ćete se koordinirati, jer to je ipak i pitanje obrane, pitanje vojske, pitanje vanjske politike, s predsjednikom države Zoranom Milanovićem, upitala je urednica i voditeljica Eliana Čandrlić.

'Pa čut ćemo se. Nemamo druge. Članak 99. Ustava kaže da predsjednik i Vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vanjske politike, a članak 110. da Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku. Dakle Vlada ima, naravno, ogromne odgovornosti na svakodnevnoj bazi djelovati i raditi', kazao je Plenković i dodao kako su se, realno, njih dvojica razilazila oko pitanja agresije na Ukrajinu.

Na pitanje hoće li uskoro biti neki sastanak, rekao je: 'Čut ćemo se, pa ćemo se dogovarati.'

Plenković: Nitko ne razumije situaciju u Ukrajini bolje nego mi

'Ova situacija u kojoj je hrvatska Vlada imala poziciju, koja je bila potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima u vremenu Domovinskog rata, kao Vlada koja je kontinuitet onih prethodnih koje su željele da Hrvatska uđe u EU i NATO, pa valjda je to bio nacionalni interes - NATO da nam omogući kolektivnu sigurnost, EU da nam omogući brz, ubrzan ekonomski razvoj i socijalno blagostanje. Cijela moja karijera bila je tome posvećena, pa i Milanovićeva u konačnici, mi smo sličnih godina, da Hrvatsku od zemlje koja nije postojala na karti svijeta - nakon što je izborila svoju slobodu u Domovinskom ratu, nakon što je izgradila svoje institucije, postala neovisna i samostalna država - uključimo u zapadni krug', rekao je Plenković.

'Nije naša pozicija sada takva na međunarodnoj sceni da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. Dakle to je bit. Znači, politika Vlade sve ovo vrijeme je u biti politika konzistentnosti, kontinuiteta, poštivanja međunarodnog prava, zaštite nacionalnih interesa i to iz jedinstvenog iskustva koje drugi nemaju. Vjerujte, ja sam devet godina u Europskom vijeću. Pa nitko ne razumije ovu situaciju u Ukrajini bolje nego mi. Ne postoji lider tamo koji je i približno imao neko slično iskustvo u svojoj zemlji', kazao je Plenković.

Pad inflacije

'DZS je prošli tjedan zaokružio svoje procjene rasta BDP-a u 2024. Rekli su za zadnji kvartal rast od 3,7 posto, a ukupni rast BDP-a na razini 2024. je 3,8 posto. Mislim da moramo na trenutak stati kao javnost i valorizirati tu činjenicu ako je Hrvatska, a jest, druga po rastu BDP-a od svih 27 članica EU-a - veći rast BDP-a od Hrvatske u 2024. ima samo Malta, pet posto. Prosjek rasta BDP-a na razini EU-a u prošloj godini je 0,9 posto. Prosjek rasta BDP-a na razini zemalja eurozone je 0,7 posto. To onda za naše građane, da to nekako pokušamo sagledati, znači da rastemo više od četiri puta brže nego prosjek EU-a i više od pet puta brže nego prosjek eurozone', rekao je.

'Zamislite da je bila vijest prošli tjedan - Hrvatska druga od dna ljestvice po rastu BDP-a. Pa to bi bila najvažnija vijest u ovoj godini', rekao je.

'Donijeli smo u ovih zadnjih nekoliko tjedana niz mjera da bi se smanjila stopa inflacije. Vodimo raspravu sada, kada nam je inflacija u prošloj godini bila 2,975, ispod tri posto, u okviru smo mastriških kriterija, kada nam je udio javnog duga u BDP-u 57,4 - nikada manji. Proračunski deficit je 2,1, potpuno prihvatljivo. Digli smo kreditni rejting na razinu investicijskog, na razinu A, a Hrvatska nikada kao država u smislu svoje krvne slike financija i ekonomije nije bila na razini A kreditnog rejtinga, i to investicijskog. Takvi podaci - kad razgovarate s ljudima koji nisu tu, nego nas gledaju sa strane, oni nas gledaju s respektom, otprilike pitaju kako vi to uspijevate', rekao je Plenković.

Već četvrtu godinu subvencioniramo cijene naftnih derivata, dodao je. Ne znam, kaže, jesu li ljudi više svjesni toga da su im i benzin - i super, i plavi dizel - i plin jeftiniji nego što bi bili da smo pustili tržište.

'Struja i vama i meni doma i dalje je jeftinija nego što je tržišna. Plin koji plaćate, isto je jeftiniji doma nego što bi bila tržišna cijena. Dakle mi smo osigurali da država ispuni svoju ulogu nekog pater familiasa, dobrog čuvara sve djece, da se nikome ne dogodi nešto loše, a da onima koji imaju najmanje najviše pomažemo', kazao je Plenković.

Navodeći što je Vlada napravila posljednjih mjeseci u vezi s inflacijom, Plenković je rekao da su proširili krug od 30 proizvoda na 70. 'Obavili smo razgovore s proizvođačima, distributerima, trgovačkim lancima, s hotelskim i ugostiteljskim sektorom te Branko Bačić priprema sastanak s građevinskim sektorom, a Primorac razgovora s bankarskim sektorom', rekao je.

Plenković: Cilj je da prosječna mirovina do kraja mandata bude 800 eura

'Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju, idemo s nekoliko elemenata koji će nam omogućiti da ostvarimo strateški cilj Vlade, a to je da sveukupna prosječna mirovina, dakle svih umirovljenika, dođe na prosjek do kraja mandata na otprilike 800 eura. To je cilj koji smo postavili. Smatramo da je on realan. Mirovine su i do sada narasle jako puno u našim mandatima od 2016. godine. Ono što želimo sada učiniti je izračun mirovina, dakle onaj je odnos 70-30 dignut na 85-15, naravno u korist umirovljenika. Jednogodišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovina, ona neće biti u punom iznosu jedne mjesečne mirovine, ali će se računati po godinama staža i onda ćemo morati odrediti koliko će godina staža vrijediti u eurima, pa će to biti dodatni iznos. Jednako tako, ide se na smanjenje penalizacije', rekao je.