Plenković je komentirao rad na akcijskom planu za ulazak u europski tečajni mehanizam 2. 'Jučer smo uputili pismo eurogrupe o ispunjenom planu. Pobrojili smo sve što je Hrvatska napravila', kazao je Plenković na početku sjednice.

Dodao je da je je to posljednji korak prije ualska u euro područje. 'To je izuzetno važan i dobar korak', poručio je.

Spomenuo je da je agencija finch zadržala Hrvatskoj investicijski kreditni rejting. 'I ta agencija pokazuje povjerenje prema politici koju vodimo. To je izuzetno dobro ako uzmemo u obzir da je Hrvatska od 2013. -2019. bila u neinvesticijskom rejtingu', dodao je.

Plenković je spomenuo i predsjedanje, kazavši kako je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja preuzima predsjedanje, zadovoljna kako je Hrvatska u ovakvim okolnostima sve uspjela voditi iz Zagreba.

Kazao je i da je razgovarao s predsjednicom komisije Ursulom von der Leyen, ali i s austrijskim kancelarom Kurzom, slovačkim Babiše, te češkim kolegom. 'Sa svima je dogovoreno slobodno kretanje preko granica. Mislim da će to pomoći dolasku turista u Hrvatsku', kazao je Plenković.

Na istom tragu, kazao je, bili su razgovori i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. 'S njim sam razjasnio i tražio objašnjenja za navode koji su se pojavili proteklih dana. Kazao mi je da Mađarska nema pretenzija prema Hrvatskoj i da su interpretacije su pogrešne i netočne. Rekao je da se ne slaže s njima. Poručio sam jasno da Hrvatska štiti svoje interese i odbija blio kakve rasprave o pretenzijama na svoj teritorij', poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na sastanak Savjeta za Inu. 'Bitno je da je za realizaciju transkacije potreban dogovor dviju strana. Mi ćemo voditi računa o zaštiti interesa Hrvatske i kompanije', kazao je Plenković.

Na sjednici Vlade glavna tema je potres u Zagrebu, a za saniranje štete tražit će se sredstva iz Fonda solidarnosti europske unije.

Plenković je zahvalio svima koji su radili na izradi zahtjeva prema Fondu solidarnosti. 'Zahvaljujem svim ekspertima koji su radili na procjeni štete, predstavnicima grada Zagreba i dvaju županija. Radi se o oštećenjima na 25 tisuća zgrada. Zahtjev podnosimo vrijeme. Procjena štete je 86 milijardi kuna, odnosno 11,5 milijardi eura', kazao je Plenković.

'Koliko je to veliko dovoljno govori da je cijela omotica europskih fondova za sedam godina manja, odnosno 10,7 milijardi, a znamo koliko smo s njom izgradili i škola i bolnica, zračnih luka, željeznica. Ovaj proces trajat će dugo. Maksimalno što se može dobiti je preko 600 milijuna kuna. Očekujemo 600 milijuna eura iz fonda, i to 100 milijuna eura već ovog ljeta, a ostatak do kraja godine. Ta sredstva se prvenstveno mogu koristiti za obnovu bolnica i škola, vraćanje u ispravno stanje infrastrukture, za opskrbu energijom i pitkom vodom...', kazao je ministar regionalnog razvoja i euroskih fondova Marko Pavić.

Dodao je da će se 54 milijuna kuna iskoristiti za najam stanova za građane.

'Štete su procjenjene na 60 posto godišnjeg proračuna, štete su toliko velike. Deset sekundi potresa napravilo je toliko štete. To je otprilike iznos - 22 puta kao i projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta', kazao je Plenković.

Što se tiče ideja o donatorskim konferencijama, Plenković je kazao da se za ovakve situacije unutar članica Europske unije koristi Fond solidarnosti, dok su donatorske konferencije više namjenjene trećim državama. 'Mi ćemo s ovim zahtjevom napraviti što vlada treba i nastaviti tražiti druge načine financiranja obnove', rekao je Plenković.

Na sjednici je primljeno na znanje i izvješće o situaciji s koronavirusom. 'Na 107. dana bilježimo pet uzastopnih dana bez novooboljelih. Broj oporavljenih u odnosu na zaražene je 95 posto. Trenutno je 11 aktivnih slučajeva', kazao je državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić.

Vlada je također odlučila otvoriti stalne granične prijelaze za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu koji su bili privremeno zatvoreni zbog koronavirusa, te ukinuti privremenu odgodu otvaranja pomorskih sezonskih graničnih prijelaza.

Izmjenom Uredbe o graničnim prijelazima tako se otvaraju stalni granični prijelazi Umag, Poreč, Rovinj, Mali Lošinj, Korčula i Ubli, te sezonski prijelazi Umag – ACI Marina, Novigrad, Sali, Božava, Primošten, Komiža, Hvar, Vis, Stari Grad na otoku Hvaru, Vela Luka i Cavtat.

CROkartica i za putničke agencije i kod najma brodova

Vlada je na sjednici izmjenila i odluku o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu. Radi se o CROkartici, koja će se osim za smještaj i djelatnosti pripreme hrana i pića, po novom moži koristiti i kod iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora).

U sve su, kazao je ministar turizma Gari Capelli uključene i banke, koje su se javile na natječaj Ministarstva turizma, a od njih sedam prva će biti spremna za izdavanje tih kartica 1. srpnja, čemu je dodao da su 'do sada banke naručile nekoliko tisuća kartica'.

Kazao je i da pravo na tu karticu imaju zaposleni s ugovorom o radu, obrtnici, djelatnici slobodnih zanimanja te poljoprivrednici.

Cappelli se osvrnuo i na stanje s turizmom, kazavši kako je u Hrvatskoj trenutno 60 tisuća turista. Ponovio je da bi turizam, ako se nastavi dobra situacija, mogao dosegnuti 30 do 35 posto lanjskog prometa.

'Trenutno imamo i već najavljenih oko 200 tisuća dolazaka u Hrvatsku i bližem roku od osoba koje su ispunile aplikaciju, za srpanj i kolovoz se još ne zna, ali jasno je da jača promet ulaska u Hrvatsku svakim danom', rekoa je Cappelli.