Premijer Plenković rekao je odgovarajući prije sjednice na novinarsko pitanje je li dobio potporu političkih partnera, da su raspravili njihove prve inicijalne stavove o ratifikaciji Istanbulske konvencije i kako mu se čini da kod nekoliko političkih stranaka ili zastupnika ima određenih rezervi.

'One su istog ovog karaktera koji se stalno u javnosti plasira o nekakvim posljedicama rodne ideologije, a većina ostalih je vrlo jasno za. Mislim da smo u situaciji da su brojni zastupnici, pa i Vlada, pod određenim pritiskom aktivizma, međutim, ono što je potrebno svima u hrvatskom društvu, a to smo jasno rekli članicama i članovima naših partnera, to je da govorimo o meritumu stvari', izjavio je Plenković.

Istaknuo je kako, kad je riječ o Istanbulskoj konvenciji, treba govoriti o fenomenu nasilja nad ženama i fenomenu vrlo lošeg obiteljskog nasilja te da odredbe konvencije treba precizno iščitati.

Rekao je da se radi o dokumentu međunarodnopravnog karaktera koji je usuglašen, otvoren za potpis i da je 28 zemalja stalo iza njega.

Institut interpretativne izjave

'Smatram da on u svojoj biti, onako kako je napisan, ne sadrži problematične odredbe o kojima slušamo u javnosti. Ustrajat ću u tome da dokument pročitamo upravo onako kakav on je. Odgovorna smo zemlja, s odgovornom politikom i odgovornim institucijama, znamo gdje trebamo ići i znamo gdje pripadamo', rekao je Plenković i dodao da se onima koji imaju određenih rezervi može u argumentiranoj raspravi to objasniti.

Istaknuo je i da postoji institut interpretativne izjave na konvenciju čiji sadržaj, po njemu, svima onima koji su donekle skeptični, rezervirani ili nepovjerljivi može omogućiti da uklone svoje sumnje.

Premijer smatra da o Istanbulskoj konvenciji treba postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju ili vide nešto problematično u ovoj konvenciji uvjeriti u suprotno. Što se tiče HDZ-a, Plenković je spreman na argumentiranu raspravu.

'Ako netko ima određenih rezervi, neka kaže pa ćemo, kao i jučer u argumentiranoj raspravi, doći do najširega mogućeg zajedničkog nazivnika o biti ove konvencije. Smatram da za to pitanje treba postići što širi konsenzus na hrvatskome političkom spektru. To bi bilo dobro za smanjivanje tenzija koje trenutno postoje i po meni su, bez ikakve dileme, pretjerane', rekao je Plenković te dodao kako ne očekuje da će mu Hrast okrenuti leđa.

'Ovo je prva situacija gdje oni zauzimaju drugi stav. Kada bi malo smirili loptu… Ovo je njima korisna tema za populariziranje vlastite stranke i kratkoročno nastojanje da se vidi ta diferentia specifica koju zagovaraju', rekao je Plenković i ponovio kako je konvencija prihvaćena i provodi se u zemljama drugih demokršćanskih stranaka, sestrinskih HDZ-u.

Strah od kistanjskog slučaja

Na pitanje smatra li kako bi se izlazak predsjednika općinskoga HDZ-a u Kistanju mogao proširiti i na druge članove stranke, predsjednik HDZ-a je odgovorio da nema straha od toga.

'HDZ je velika stranka koja se pokazala u različitim političkim trenucima i nema tu straha za tako nešto', zaključio je Plenković.

Na sastanak nije došao njegov stranački zamjenik Milijan Brkić, a Plenković je odgovarajući na pitanje o tome rekao da neki nisu mogli doći zbog drugih obaveza te da nije stigao provjeravati tko je sve stigao jer je došao izravno iz Hrvatske Kostajnice, s područja koje je pogodila velika katastrofa zbog poplava i klizišta.

Uz većinu saborskih zastupnika, u Breznicu su stigli potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ministri Božinović, Medved, Kuščević, Krstičević, Bošnjaković, Pavić, Zdravko i Goran Marić, Tolušić, Cappelli i Ćorić te ministrice Murganić i Obuljen-Koržinek. Stigao je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković te potpredsjednik Željko Rainer.