Projekt izgradnje Pelješkog mosta sinteza je ideje inicijative 16+1, zemalja istočne i srednje Europe i Kine, rekao je u subotu na zajedničkoj press konferenciji u Sofiji hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon summita šefova vlada zemalja te platforme
Konferenciju za novinare održali su bugarski premijer Bojko Borisov kao domaćin skupa, kineski premijer Li Keqiang i Plenković, šef vlade zemlje koja će ugostiti sljedeći summit platforme 16+1.
'Hrvatska je zadovoljna što se jedan veliki projekt, izgradnja Pelješkog mosta, događa kao spajanje dvaju stupova suradnje. To je najveći projekt od nacionalnog interesa a financira ga EU i gradi kineska kompanija. Taj projekt sintentizira ideju da 16+1 nije format koji dijeli nego format koji koristi mogućnosti ujedinjavanja', rekao je.
To su na press konferenciji naglasili ponovno i Borisov i Li, koji je rekao da je sumnja u podjelu Europe inicijativog 16+1 'neutemeljena'.
Borisov je s novinske konferencije poručio kritičarima: 'Sva pravila EU-a bit će u potpunosti poštivana u toj inicijativi'.
Plenković je kasnije, dajući izjavu novinarima, upitan gdje i kada bi se 2019. u Hrvatskoj summit 16+1 mogao održati.
'To je ostavljeno nama i kineskoj vladi da se dogovorimo', kazao je, dodajući kako smatra da bi možda bilo predugo čekati kraj 2019. 'kako se ne bi zaustavio pozitivni momentum projekata'.
Pojasnio je kako smatra da je ključni razlog što je Hrvatska dobila domaćinstvo činjenica da je na natječaju za izgradnju Pelješkog mosta posao dobila jedna kineska tvrtka.
'To je sigurno bio poticaj da Hrvatska dobije domaćinstvo' osmog ovakvog summita, a bit će to poticaj, zaključio je, i da se u Hrvatskoj realiziraju i drugi projekti.
'Smatram da je to u vanjskopolitičkom smislu značajno postignuće koje će nas pozicionirati još bolje u razvijanju bilateralnih odnosa s Kinom...Mislim da su se nakon potpisivanja sporazuma o Pelješkom mostu stekli dodatni uvjeti za suradnju u različitim sektorima', poručio je Plenković u izjavi novinarima.
Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je 23. travnja između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporationk, a 85 posto prihvatljivih troškova financira se iz EU sredstava.
Nije isključio ni mogućnost da se i drugi slični projekti poput Pelješkog mosta financiraju europskim novcem a da uključene u realizaciju budu i kineske kompanije.
'Izrazito je važno da se poštuju procedure o javnoj nabavi, da je cijeli proces transparentan. Tada naravno da nema zapreka da i kineske kompanije budu te koje bi dobile određene ugovore', pojasnio je, istaknuvši da je Hrvatskoj važno da 'poslovi, osobito poslovi podizvođača budu izvor i zaposlenja i zarade i hrvatskim kompanijama'.
Od budućih projekata koji bi bili najbliži realizaciji, Plenković je kazao da je 'ono što nam sada treba kao iskorak područje željezničke infrastrkture i područje morskih luka'. 'Upravo na tom tragu želimo razvijati suradnju s Kinom'.
Li naglasio otvorenost i inkluzivnost
Uz premijere Hrvatske, Bugarske i Kine, na summitu su sudjelovali i šefovi vlada iz Albanije, BiH, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.
Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Šest je godina prošlo od prvog summita održanog 2012., a sastanci na vrhu potom su se održavali redom u Bukureštu, Beogradu, u Kini, Rigi, te zadnji 2017. u Budimpešti. Summit u Sofiji sedmi je po redu.
Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje suradnje CEEC-a s Kinom na području trgovine i ulaganja, prometnog povezivanja, financija, poljoprivrede, znanosti i tehnologije, zdravstva, obrazovanja i kulture.
Li je rekao da je Kina spremna investirati u regiju uz poštivanje prava, pravila slobodne trgovine i pravila Europske unije te u gospodarskom smislu pomoći zemaljama koje još nisu članice EU-a te onima koje to jesu ali još nisu dostigle razinu razvijenosti zapadnih zemalja.
Istaknuo je kako vjeruje da 16+1 treba ostati otvorena, inkluzivna i transparentna, te pozdravio uključivanje nekih međunarodnih organizacija i institucija kao promatrača u rad platforme.
Pozvao je i druge organizacije na suradnju, te rekao da Kina sa 16+1 surađuje i multilateralno i bilateralno te da surađuje i s drugim zemljama EU-a koje nisu članice ove platforme.
To potvrđuje, rekao je, i njegov odlazak u Berlin nakon Sofije i sastanak s premijerkom Angelom Merkel, kao i skori summit ovog mjeseca EU-a i Kine.
Uoči press konferencije održano je potpisivanje brojnih bilateralnih sporazuma s Kinom pa je tako Hrvatska potpisala dva sporazuma za razdoblje od 2018-2021., Program suradnje na području obrazovanja, te Program suradnje na području zdravstva.
Paralelno sa summitom šefova vlada održan je i poslovni forum na kojem je sudjelovalo ukupno više od 1500 sudionika u pokušaju da se postignu sporazumi na području trgovine, infrastrukture, poljoprivrede i turizma.
Inicijativu o suradnji sa zemljama CEEC-a Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste osuvremenjavanja Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće.