'Idemo na otvorenje Hrvatskog doma te ćemo zajedno otvoriti Hrvatski dom - Maticu, koju je u potpunosti financirala Vlada RH. Poslat ćemo poruku ohrabrenja hrvatskoj manjini u Srbiji', najavio je u srijedu na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. Hrvatski dom - Matica u Subotici trebalo bi biti novo sjedište hrvatske manjine u Srbiji, točnije sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko-izdavačke ustanove 'Hrvatska riječ' i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvatska Vlada financirala je izgradnju s 1,8 milijuna eura, a otvorenje dolazi netom nakon što je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), postao i ministar u srbijanskoj vladi.

'Ovo je konkretan povod za njegov odlazak u Srbiju. Potpuno je jasno da premijer Plenković ovim činom nastoji podržati hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, konkretno u Vojvodini. U tom smislu su i s jedne i s druge strane, i pri posjetu premijerke Brnabić Hrvatskoj i pri posjetu premijera Plenkovića Srbiji, ostvareni neki uvjeti u kojima se bilateralni odnosi dviju zemalja mogu, barem u ovom trenutku suradnje, osoviti oko položaja nacionalnih manjina. U tom smislu treba gledati ovaj posjet i treba ga pozdraviti s obzirom na to da je primarni cilj da se učvrsti položaj hrvatske nacionalne manjine. Ona je u posljednjih 30-ak godina izgubila ne samo populacijski u Srbiji, nego je i u cijelom nizu slučajeva bila predmetom diskriminacije pojedinaca, pa i nekih političkih struja, u prvom redu svih onih koji su podržavali Vojislava Šešelja. Premijerov posjet je učvršćenje tog odnosa i podrška hrvatskom članu srbijanske vlade Tomislavu Žigmanovu, koji je dobio ministarsko mjesto zbog namjere predsjednika Aleksandra Vučića da se upravo preko njegova mjesta u vladi pošalje poruka da se može surađivati na relaciji pojedinih nacionalnih manjina. U tom smislu taj je posjet logičan i ne bih ga dovodio u vezu s aktualnim zbivanjima u Srbiji', kaže za tportal politički analitičar i komentator tportala Boško Picula.

Od svih susjednih država Srbija je jedina koju Plenković u svom mandatu premijera nijednom nije posjetio. Dio razloga možda leži i u tome što su odnosi sa Srbijom i najkompliciraniji, ali veliku ulogu pritom sigurno ima, kako napominje za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, vlast u toj državi.

'Odnos, možemo reći, režima u Srbiji prema Hrvatskoj je u najmanju ruku diskutabilan, a posebno to radi Aleksandar Vučić. Koriste Hrvatsku kao temu u trenucima njihovih političkih problema i nerijetko je optužuju - od petljanja u njihove unutarnjopolitičke odnose pa do nanošenja štete, mržnje prema Srbiji. S druge strane, hrvatsku političku scenu realno jako malo zanima Srbija i zapravo, izuzev zanimanja građana za ono što se tamo događa, politika je prilično nezainteresirana. Sve te silne optužbe koje su redovito dolazile iz Srbije, ponajprije od samog državnog vrha i samog Aleksandra Vučića kao vladara svega u Srbiji, potkopale su mogućnost stvaranja normalnih odnosa. Najbolja odluka koja se mogla donijeti je bila da se ne susreću državnici najviše razine i da ti 'pauzirani' susreti pomognu deeskalaciji tog odnosa, a koji s hrvatske strane nije ni eskalirao', poručuje Avdagić. I on napominje da posjet Plenkovića Srbiji nije toliko bilateralna priča koliko je fokus na manjinama, točnije hrvatskoj manjini u Srbiji.

'Manjine su zapravo postale jedini stabilni most između dvije države. Osim što već niz godina manjinski saborski zastupnici, uključujući srpsku manjinu, podržavaju Vladu i čine koaliciju, trenutačno imamo takvu situaciju i u Srbiji, što je neki pomak naprijed, iako prilično slab, jer pitanje izbora hrvatskog predstavnika u srbijanski parlament i dalje ostaje otvoreno', dodaje Avdagić. No nije samo pitanje izbora hrvatskih predstavnika u tamošnji parlament ono koje nije regulirano. Hrvatska sa Srbijom nema riješeno pitanje granica, a ono što je za hrvatsku Vladu uvijek prioritet je i pitanje nestalih.

'Ono što je ključno je da se svi ti neriješeni problemi, a ja bih prvo istaknuo položaj nestalih hrvatskih državljana tijekom Domovinskog rata, moraju što prije početi sustavno rješavati. S jedne strane potpuno je jasno da dio tih problema rješava tzv. tiha diplomacija, a s druge strane, kada su oni blizu rješenja ili su riješeni, onda to politički predstavnici imaju obvezu i želju objaviti. Očito rješavanje tih problema, među kojima je pitanje nestalih sigurno najteže i najveće u međusobnim odnosima, nije ni blizu rješenja. U prvom redu mora se pokrenuti srbijanska strana u tom smislu da ih uistinu ozbiljno - ako ne riješi, onda barem inicira njihovo rješavanje', poručuje Picula.

Iako Plenković u Suboticu prije svega dolazi podržati hrvatsku manjinu, bit će vremena i za bilateralni sastanak sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić. Iz Vlade su uoči posjeta poručili da će teme razgovora biti osnaživanje položaja manjina u obje zemlje te gospodarska, ekonomska i prometna suradnja dviju zemalja.

Iz Vlade nisu spominjali otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja i malo je vjerojatno da će se ta tema konkretnije otvarati na sastanku s Brnabić. Postavlja se stoga pitanje može li posjet Plenkovića potaknuti ponovno pokretanje razgovora o otvorenim pitanjima.

'Bojim se da će Plenković morati biti jako oprezan. Zadnji put kad se vjerovalo da postoji otvorenost, prije svega kod predsjednika Vučića, za rješavanje problema - to se jako obilo o glavu bivšoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Ne vjerujem da premijeru Plenkoviću treba moj naputak, ali mislim da će on biti oprezan shvaćajući težinu ovakvog susreta. Nadam se da Vučić, bez obzira na svoje unutarnjopolitičke probleme, napokon shvaća da je doista došlo vrijeme za sređivanje odnosa s Hrvatskom i da taj benefit koji ima stalno optužujući Hrvatsku danas više ne vrijedi. A postoji jedan ključni razlog zbog kojeg je to tako i zašto mu nema smisla optuživati Hrvatsku i hrvatske medije. Naime velik broj građana Srbije ovih dana dolazi na radna mjesta u Hrvatskoj. Velika većina njih nije imala i neće imati probleme tijekom rada u Hrvatskoj. Oni će se vratiti punih džepova u Srbiju i s pričom koja je daleko drugačija od srbijanskog narativa', napominje Avdagić.

Jedna od tema, tako su najavili iz Vlade, bit će i europski put Srbije. Unatoč nekim komentarima da Plenković u Srbiju dolazi i kao svojevrsni posrednik Europske unije, posebice kada su u pitanju tema Kosova i srbijanskog stava prema Rusiji, Picula smatra da tome nije tako.

'Mislim da je pitanje Kosova i odnosa Srbije prema Rusiji, odnosno općenito put Srbije prema EU, tema koja je na razini same Unije, najviših institucija Unije. Hrvatska uloga može biti konstruktivna, ali se odluke donose u Bruxellesu', napominje Picula. S druge strane Avdagić napominje kako je bilo koji čelnik neke članice ujedno predstavnik Unije te da Plenković itekako može iznijeti stav EU-a.

'Plenković tamo može ispred EU-a prenijeti poruku da se, bez obzira na sve, od Srbije očekuje da napokon pokaže gdje pripada, želi li nastaviti dalje europskim putem ili ne te da su dosta vremena iskoristili kako bi odgađali odluku o pitanju sankcija Rusiji. Stalno se nešto događa u Srbiji što je izlika da baš sada ne mogu to napraviti. Mislim da je na neki način i čitavoj Uniji pomalo dosadilo pokušavati dogovoriti nešto sa Srbijom, a koja izbjegava ikakav dogovor. Zbog toga je danas Kosovo veći prioritet nego sama Srbija. Bojim se da će doći uskoro trenutak u kojem će većina europskih zemalja dignuti ruke od Srbije, što neće biti dobro ni za samu Srbiju ni za njene građane', zaključuje Avdagić.