SEI je pokrenut 1989. u Budimpešti, nakon pada Berlinskog zida, s idejom da se pomogne zemljama srednje i istočne Europe u pristupanju Europskoj uniji.

Prve četiri članice bile su Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija. Austrija se u međuvremenu povukla iz Inicijative koja danas broji 17 članica.

Osim zemalja bivše Jugoslavije, u organizaciji su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina.

Danas je devet članica SEI-ja dio EU-a.

Sastankom na vrhu u Budvi završava predsjedanje Crne Gore Inicijativom. Hrvatska je tu ulogu imala 2018., a u međuvremenu je predsjedala Italija - 2019. u Rimu je proslavljena 30. godišnjica SEI-ja.

Crnogorska vlada priopćila je da u Budvu stižu premijeri Slovenije, Srbije, Bugarske i Hrvatske. Uz Plenkovića u Crnu Goru su stigli i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Crnogorska vlada najavljuje da će se na samitu usvojiti zajednička izjava o daljnjoj suradnji zemalja SEI-ja s fokusom na održivi razvoj i europske integracije, kao i Mapa puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu do 2025. godine.

Države te regije među najpogođenijima su koronavirusom u svijetu. Prema stranici worldometers.info, koja prikuplja službene podatke o covidu-19, zemlja s najvećim brojem umrlih od te bolesti u odnosu na broj stanovnika je Peru, no slijede ga Bugarska, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Rumunjska je na devetom, a Hrvatska na 13. mjestu. U Budvu stiže i direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge.

Susret s Hrvatima

Hrvatska delegacija će nakon sudjelovanja na SEI-ju i susreta s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem posjetiti hrvatski generalni konzulat u Kotoru. Premijer će se potom susresti s biskupom tog grada mons. Ivanom Štironjom s kojim će obići Katedralu sv. Tripuna iz 1116. godine.

Nakon toga će se sastati i s predstavnicima hrvatske zajednice u Hrvatskom domu u desetak kilometara udaljenoj Donjoj Lastvi.

Predstavnici Hrvata u Crnoj Gori žale se na neriješeni imovinskopravni status Doma kulture u tom naselju u općini Tivat, središta aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća u Boki Kotorskoj.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, provedenom 2011. godine, u toj zemlji živi 6021 Hrvata, a na temelju crkvenih podataka procjenjuje se da ih je oko 10 tisuća, stoji na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Hrvati tamo žive duž obale Jadranskog mora, najviše u Boki kotorskoj, u gradovima Tivtu i Kotoru, a žive i u Herceg Novom, Budvi, Baru i u Podgorici, dodaje Ured.

Hrvati u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.