sjednica vlade

Vlada promijenila Zakon o državljanstvu: Potomci dijaspore više ne moraju polagati hrvatski i test opće kulture

13.12.2018 u 09:17

Bionic
Reading

Uvodno se na sjednici Vlade, uoči odlaska u Bruxelles, uobičajeno obratio premijer Andrej Plenković. Među točkama koje je Vlada poslala u Sabor nalazi se i Zakon o hrvatskom državljanstvu, koji će olakšati stjecanje državljanstva

'Ovo je tjedan u kojem smo obilježili 19. godišnjicu smrti Franje Tuđmana, otvoren je njegov spomenik na izvrsnoj lokaciji u Zagrebu. Time je odano priznanje njegovoj vizionarskoj državničkoj politici', poručio je Plenković uvodno.

Pohvalio je sastanak sa županima u Rijeci. 'Više od dvije milijarde kuna reformom jedinica lokalne samouprave spustili smo na lokalnu razinu', poručio je.

Spomenuo je i međunarodne financijske institucije i sastanak s ljudima iz EBRD-a. 'Izrazito je dobro da je s nama bio i potpredsjednik Europske investicijske banke', kazao je Plenković.

Komentirao je i prihvaćanje Marakeškog sporazuma. 'Vidjeli ste da je većina članica UN-a bila u Marakešu. Ponovno ponavljam da sporazum regulira legalne migracije i da nije obvezujući. Nismo podlegli pritiscima i histeriji koje su neke druge stranke plasirale u javnost', kazao je Plenković.

Vlada je, zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, u Sabor poslala Zakon o željeznici te izmjene Pomorskog zakonika.

U drugo čitanje poslan je i Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojim se štite zviždači. 'Nitko od njih ne može dobiti otkaz, dobiti manju plaću ili biti degradiran na neko drugo mjesto jer je prijavio nepravilnosti', kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Andrej Plenković
  • Marija Pejčinović Burić, Andrej Plenković
  • Andrej Plenković
  • Marko Pavić
  • Andrej Plenković
  • Damir Krstičević, Marija Pejčinović Burić, Andrej Plenković
    +8
Sjednica Vlade RH Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Vlada je odlučila i olakšati dobivanje hrvatskog državljanstva. Tako, primjerice, pojasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života osobe, kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ukoliko su njezini roditelji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti.

Novim prijedlogom zakona izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove te se ista kategorija stranaca oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku propisuje se uvjet življenja u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine. Jednako tako, omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Republike Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.

Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

'Na temelju ovih izmjena iseljenici hrvatskog podrijetla moći će lakše stjecati državljanstvo. No zakon još uvijek zadržava razinu nužnog opreza kod stjecanja državljanstva', poručio je Plenković.