Na to pitanje stigao je odgovor Ministarstva zdravstva. Konkretno, nabrojali su tri lijeka.

'Navedeni lijekovi koje spominjete su registrirani u Hrvatskoj, no Republika Hrvatska je postupkom zajedničke nabave na razini EK dosad nabavila antivirusne lijekove Veklury (remdesivir) i lijek Ronapreve koji dosežu 203 milijuna kuna te je u upotrebi i lijek RoAcemtra (tocilizumab)', navodi Ministarstvo.

U nastavku, Ministarstvo tumači da se lijekovi protiv covida isključivo nabavljaju po preporuci struke, odnosno Povjerenstva za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi covida-19, 'uključujući antivirusne i imunomodulatorne lijekove, u skladu s postojećim znanstvenim dokazima i preporukama međunarodnih relevantnih institucija'.

Nadalje, prema preporuci Europske komisije, Hrvatska nabavlja antivirusne lijekove za covid-19, monoklonska protutijela kao i cjepiva centraliziranim postupkom za sve države članice Europske unije, te većina sudjeluje u takvom načinu nabave uključujući i Hrvatsku, navodi Ministarstvo, dodajući da se postupkom zajedničke nabave osigurava se maksimalna sigurnost lijekova temeljem kolektivne procjene učinkovitosti i nuspojava što se pokazalo važnim faktorom i u dosadašnjoj nabavi cjepiva i lijekova. Potom se posvećuju učinkovitosti Paxlovida.

>>> Hrvatska nabavlja papreno skup lijek protiv covida, naš ugledni klinički farmakolog nije nimalo oduševljen: Koji su to stručnjaci, na čiju je preporuku donesena takva odluka?

'Tome ide u prilog niz novih međunarodnih laboratorijskih studija o lijeku Paxlovid koji ukazuju na određenu otpornost podvarijanti Omikrona na aktivni sastojak Paxlovida što se posebno odražava u slučajevima, u kojima se nakon petodnevnog korištenja Paxlovida, COVID-19 iznova vraća. Navedeno je rezultiralo i zaustavljanjem velikog ispitivanja lijeka na pacijentima s COVID-19 standardnog rizika jer nije uspio pokazati statistički značajnu zaštitu od smrti ili hospitalizacija', upućuje Ministarstvo, šaljući i link na članak o dvojbenoj učinkovitosti Paxlovida, objavljen u lipnju na portalu Američkog udruženja za napredak znanosti (AAAS) Science.org.

Ministarstvo, dakle, upućuje na Pfizerovo istraživanje učinkovitosti Paxlovida na pacijentima standardnog rizika. Podsjetimo, veliko istraživanje temeljem kojeg je Europska agencija za lijekove (EMA) još u siječnju odobrila Paxlovid pokazalo je da je on značajno smanjio rizik od hospitalizacije i smrti kod rizičnih covid bolesnika, onih s najmanje jednim stanjem koje povećava rizik od teškog oblika bolesti.

Kako je tada prenijela hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), 0,8 posto pacijenata (8 od 1039) liječenih Paxlovidom, u usporedbi s 6,3 posto pacijenata (66 od 1046) koji su primili placebo, hospitalizirano je ili preminulo unutar mjesec dana nakon liječenja. U skupini pacijenata koji su primili Paxlovid nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj, u usporedbi s 12 smrtnih slučajeva zabilježenih u pacijenata koji su primili placebo.

Međutim, u američkim medijima učestalo je propitivanje Paxlovida zbog izliječenih pacijenata kojima su se vratili simptomi ili su opet bili pozitivni na testu. Upravo to dogodilo se i predsjedniku Joeu Bidenu, koji je nakon oporavka i dva negativna testa ponovno bio pozitivan, iako bez ikakvih simptoma. Bidenov liječnik Kevin O'Connor tvitao je da se to može dogoditi 'maloj manjini ljudi'.

Otprilike pet posto korisnika Paxlovida do sada je doživjelo slučajeve povrata infekcije, rekao je koordinator Bijele kuće za covid dr. Ashish Jha. Čini se da su takvi slučajevi vrlo blagi i da pacijenti se oporavljaju bez ikakvog dodatnog liječenja.: lipanjsko istraživanje američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazalo je da je manje od jedan pacijenata koji su uzimali Paxlovid primljeno u bolnicu ili na odjel hitne pomoći zbog covida u pet do 15 dana nakon završetka liječenja.

Hrvatsko Ministarstvo zdravstva nastojalo je objasniti i zašto Hrvatska još nije nabavila Paxlovid.

'Sama dinamika procesa nabave lijekova ovisi o pregovorima EK i proizvođača lijeka kao što je i slučaj s lijekom Paxlovid te 'prema posljednjim informacijama, EK pregovara s proizvođačem lijeka, tvrtkom Pfizer, te ulaže napore u što brže finaliziranje iste kao i s većinom zemalja članica EU koje nabavljaju lijekove putem centralizirane javne nabave', navelo je Ministarstvo.

Za kraj, poručuju da se u 37 bolnica u Hrvatskoj trenutno liječi 680 covid pacijenata, od čega je njih 39 u jedinicama intenzivne skrbi s teškom kliničkom slikom. Tvrde da lijekovi za oboljele od covida nisu namijenjeni za široku primjenu već isključivo za ciljanu skupinu pacijenata koji zadovoljavaju smjernice i posebne kriterije da bi se lijek upotrijebio i ostvario očekivani učinak u liječenju; dostupni lijekovi ne primjenjuju se na sve pacijente te su 'zalihe dostatne trenutnim potrebama bolnica'. Ako pojedine bolnice uoče nestašicu pojedinog lijeka s obzirom na aktualne potrebe pacijenata, ravnatelj ili koordinator bolnice može ih nadomjestiti po ustaljenoj praksi koja se pokazala posebno učinkovitom tijekom epidemije preraspodjelom lijekova iz zaliha drugih bolnica, poručili su iz Ministarstva.

Podsjetimo, bolnički liječnici prošlog su tjedna reagirali na tvrdnju da lijeka protiv covida ima sasvim dovoljno u svim hrvatskim bolnicama. Istaknuli su da su neke bolnice sredinom srpnja od Službe za lijekove Ministarstva zdravstva zatražile da im se dostavi remdesivir, ali im je službeno odgovoreno da remdesivira više nema i da će Ministarstvo krenuti u nabavu i obavijestiti bolnice kad nabavi lijek. 'Te bolnice su svoje zalihe potrošile, a do danas tj. nekoliko tjedana kasnije remdesivir nije stigao u te bolnice i one ga nemaju', upozorio je HUBOL. Jučer, splitski infektolog dr. Ivo Ivić rekao je da je KBC Split nakon smrti Vladimira Matijanića dobio nešto remdesivira, ali njega i dalje nema dovoljno. 'Sve što smo dobili smo potrošili i čekamo iduće isporuke. Na to ne možemo utjecati', rekao je dr. Ivić.