„Proračun se donosi u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, a prioritet je zaštititi najizloženije sugrađane, osigurati stabilnost javnih financija i nastavak ulaganja u daljnji razvoj Hrvatske”, kazao je Plenković predstavljajući zastupnicima proračun za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026.

Kao prioritete u proračunskom razdoblju izdvojio je uz ostalo izdvajanja za obnovu od potresa, energetiku, obrazovanje, kao i izdvajanja za provedbu projekata financiranih iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.

Izdvojio je i izdavanja za povećanje plaća i mirovina. „Proračun je socijalno osjetljiv , održiv i ambiciozan, u funkciji reformskih procesa i jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito najranjivijih”, kazao je Plenković.

Pozvao je i lokalne jedinice da daju doprinos povećanju plaća.

Dodao je da se ove godine očekuje rast BDP-a od 2,8 posto, što je dugi najveći rast u EU, te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 60,7 posto. Inflacija bi pak trebala iduće godine usporiti na 3,2 posto.

Plenković je podsjetio i na mjere pomoći koje je Vlada poduzimala za pomoć gospodarstvu i radnicima, ukupne vrijednosti od 7 milijardi eura , kako bi očuvala socijalnu koheziju. Podsjetio je i na zakon o osobnoj asistenciji, zakon o inkluzivnom dodatku, povećanje dječjeg doplatka, ali i besplatne udžbenike, prijevoz i obroke za učenike.

Curica iz Slavonskog Broda na Interliberu mi je kazala 'hvala na ručku'

„Jedna simpatična curica iz Slavonskog Broda na Interliberu mi je kazala hvala na ručku, to znači da djeca vide razliku”, kazao je.

Premijer je podsjetio i na osiguravanje sredstava iz EU od 25 milijardi eura, ulaganje u ravnomjeran regionalna razvoj, prometnu infrastrukturu.

„Da nije bilo odgovornog upravljanja javnim financijama ne bi bilo ni ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje, u Europski stabilizacijski mehanizam, niti izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža niti investicijskog kreditnog rejtinga ”, istaknuo je i dodao da je politika upravljanja javnim financijama imala „i glavu i rep”.

Plenković je izrazio također zadovoljstvo ulaganjem građana vlastite štednje u prvu državnu narodnu obveznicu i trezorske zapise u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde eura zaključivši kako to pokazuje da hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da prijedlogom proračuna rashodi za zaposlene rastu za 1,5 milijardi eura a za mirovine 1,1 milijardi eura. Ukupni prihodi države u idućoj godini Vlada je projicirala na 28,5 milijardi eura, a rashode na 32,6 milijardi, naveo je.

I prije prave rasprave, odnosno kroz zahtjeve za stankom, saborska oporba u utorak se obrušila na Vladin prijedlog državnog proračuna.

Oporba, uz ostalo, tvrdi da je proračun predizboran i nerealan te da značajno raste državna potrošnja, a da to ne prate rast plaća i mirovina. Iz HDZ-a sve to odbacuju.

Ovaj državni proračun vodi računa i o stanovništvu i o gospodarstvu, kazala je Grozdana Perić (HDZ), ističući da planirani rast BDP-a govori da rastemo brže od prosjeka EU-a. Kroz proračun se vidi da Vlada vodi računa o zaposlenima, umirovljenicima i socijalnim potrebama, naglasila je.

Petrov: Scenarij nadrealnog filma

Božo Petrov (Most) ističe pak da 'nešto' što se predstavlja kao proračun više sliči na scenarij nadrealnog filma. 'Iduće godine trošite četiri milijarde eura više nego ove, 10 milijardi više nego prošle', ustvrdio je i upitao: 'Zašto?'

'Postoji li neki krucijalni projekt ili svjedočimo predizbornoj pirotehnici - puno vatrometa, helikopterskog novca, posudi lovu, kupi glasove, lovu će vraćati netko drugi', izjavio je i zaključio da sve izgleda poput loše režiranog filma kojem svi znamo kraj.

I Peđa Grbin (SDP) ističe da neke brojke u proračunu 'bodu u oči'. 'Ovaj je proračun, u odnosu na onaj iz 2016., dvostruko veći, a istovremeno su plaće rasle za pola i mirovine za manje od pola', kazao je i dodao da je proračun rastao dvostruko brže nego novac koji ide radnicima i umirovljenicima.

'Reći da je ovo predizborni proračun nije dovoljno, ovo je kao predizborni proračun Ive Sanadera iz 2009., ali na steroidima', ustvrdio je Grbin i izazvao reakciju vladajućih.

Zekanović: Tražit ću 100 tisuća eura za popravak saborskog inventara

Da je Grbin predlagao proračun, u njemu bi vjerojatno bila stavka za štrik, uzvratio je Hrvoje Zekanović (HDS), najavivši da će amandmanom tražiti da država izdvoji 100 tisuća eura da se obnovi saborski inventar koji je oporba uništila lupanjem po klupama.

'Vi ste jedna sveopća neznalica, u nedostatku argumenata naričete nad ovim sadržajnim proračunom', poručila je Grbinu Majda Burić (HDZ).

Marijana Pavličeka (HS) brine proračunski minus od 4,1 milijarde eura. 'Potrošit ćete 30 milijardi kuna više nego što ćete uprihoditi, to znači da ćete svaki dan potrošiti 11 milijuna eura više nego što zaradite i tako 365 dana', kazao je i zaključio kako je činjenica da prihodi rastu kao nikad do sada, a rashodi - neviđeno do sada.

Sandra Benčić (Možemo) ne smatra da je deficit problem sam po sebi, odnosno ne bi bio sporan kad bi se koristio za ulaganja potrebna da bismo za četiri, pet godina uspjeli uloviti prosjek EU-a u ključnim indikatorima razvoja, a posebno u kvaliteti života.

Smeta joj i to što se iz predloženog proračuna ne vide ulaganja u javno stanovanje, u energetsku obnovu privatnih kuća, u solarizaciju, u potrebe reforme obrazovanja, zdravstva i pravosudnog sustava.

Zastupnici mogu podnositi amandmane na predloženi proračun do kraja rasprave. Sabor će se o njima izjašnjavati idući utorak 28. studenoga, a o samom proračunu glasovati u četvrtak 30. studenoga.