Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je na konferenciji "Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni", istaknuo da su ulazak u schengenski prostor i eurozonu ključni strateški koraci za Hrvatsku, koji su vrlo pozitivno djelovali i na turizam
Plenković je na konferenciji u organizaciji Novog lista ocijenio da su ti procesi snažno repozicionirali Hrvatsku.
"Za ostvarenje tih ciljeva preduvjet je politička stabilnost, jer, ako ste politički nestabilni i stalno prijete novi izbori, drugi će izbjegavati s vama pokretati međunarodne kapitalne procese", rekao je.
U Hrvatskoj turizam čini oko 20 posto BDP-a i izuzetno je bitan za ekonomiju i financijsku snagu zemlje pa je "vrlo jasno definiran i u razvojnoj strategiji kao jedan od ključnih ciljeva u okviru održivosti, otpornosti i inovacija", rekao je Plenković.
Važan je za otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast, zaštitu okoliša i gotovo da nema grane s kojom nije povezan, dodao je te istaknuo i važnost turizma za obrazovanje i atraktivnost za mlade.
vezane vijesti
Od 2016. godine hrvatski BDP porastao je za 20 milijardi eura, zaposlenost je na najvišoj, a nezaposlenost na najnižoj razini do sada, stopa prosječne razvijenosti snažno raste, vrlo dobro se apsorbiraju bespovratni iznosi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, naveo je Plenković.
"U proteklom desetljeću osigurali smo uglavnom bespovratna sredstva u iznosu jednog godišnjeg državnog proračuna", ustvrdio je.
Glavnina turističkog prometa iz schengenskog prostora i eurozone
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac navela je da Hrvatska ostvaruje 81 posto turističkog prometa iz schengenskog prostora, a 59 posto iz eurozone. Od početka godine za četiri posto je povećan turistički promet iz zemalja schengena i eurozone, dodala je.
Dobitci ulaska u te dvije integracije su veća sigurnost, i činjenica da smo postali dio destinacije Europa za treće zemlje, rekla je.
Brnjac je ocijenila da je danas u fokusu održivost i to društvena, ekološka i gospodarska.
"Turizam stvara opterećenja za klimu, okoliš, promet i lokalno stanovništvo. Od lipnja do rujna se ostvaruje 80 posto turističkog prometa, a to stvara izrazitu sezonalnost i vodi u masovnost. Mijenjaju se stare gradske jezgre i pretvaraju se apartmanska naselja", rekla je Brnjac.
Kako bi se odgovorilo na te izazove, navela je, novim Zakonom o turizmu se nakon stihijskog razvoja turizma snažno okreće brizi o održivosti.
"Prvi put se prati učinak na održivost nizom alata, svaka destinacija će moći vidjeti što ima od resusra i koje su joj razvojne prilike", najavljuje Brnjac.
Na konferenciji su sudjelovali i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar financija Marko Primorac, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i brojni drugi uzvanici.
Nakon konferencije premijer Plenković i članovi Vlade održali su sastanak s predstavnicima turističkog sektora, županima i drugim dionicima u turizmu.
