"Na današnji dan prije 70 godina, Schumanovom Deklaracijom postavljeni su temelji današnje Europske unije", piše premijer u priopćenju za javnost u kojem podsjeća da se zajednica šest država gradila postupno "kao projekt mira, pomirbe, demokracije, ljudskih prava, suradnje i uzajamne solidarnosti, za što joj je 2012. godine dodijeljena i Nobelova nagrada", navodi se u poruci premijera zemlje predsjedateljice Vijeća Europske unije uz Dan Europe.

Nakon nekoliko krugova proširenja te priključivanjem Hrvatske 2013. Unija je narasla na zajednicu od 28 zemalja, a "nažalost, ove nas je godine napustila Ujedinjena Kraljevina", piše u tekstu premijer Hrvatske koja ovo polugodište predsjeda Unijom, što je za nju prvo takvo predsjedanje.

"Pandemijom bolesti Covid-19 svijet u samo nekoliko mjeseci suočio s izazovom bez presedana, s ogromnim političkim, gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama.

"Time je i naše predsjedništvo suočeno s neviđenim administrativnim i logističkim izazovima", rekao je i naglasio reakciju hrvatske.

"Unatoč tome, naša je reakcija bila brza te smo pronašli rješenja koja su omogućila nastavak učinkovitog donošenja odluka u Vijeću, sada kada građani od Unije to najviše i očekuju".

Ostvareno u vrijeme hrvatskog predsjedanja

Plenković je predstavio što je učinjeno do sada u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

Nakon uređenog Brexita započeti su i konkretni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021–2027., koji će se sada u promijenjenim okolnostima intenzivirati uz novi pristup, rekao je. 

"Postignut je dogovor o utvrđivanju nove metodologije za vođenje pregovora o proširenju, te su na poticaj Hrvatske i uz velike političko-diplomatske napore u ožujku donesene odluke Vijeća o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom", kazao je premijer Plenković.

"Nakon tog važnog uspjeha, na hrvatsku je inicijativu 6. svibnja održan i Zagrebački sastanak na vrhu s čelnicima Europske unije i država zapadnog Balkana, na kojemu je usvojena Zagrebačka deklaracija", poručuje dalje premijer. 

Zagrebačkom deklaracijom "učvršćuje se jasna europska budućnost zemalja jugoistoka Europe i najavljuju redoviti zajednički sastanci na najvišoj razini. Tim se političkim uspjehom Hrvatska snažno pozicionirala i profilirala je svoje vanjskopolitičke prioritete na europskoj razini", navodi se prema priopćenju.

Pandemija  

Premijer kaže da je  kontekstu pandemije hrvatsko predsjedništvo još koncem siječnja aktiviralo europski mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu te je nastavilo kontinuirano održavati ministarske i druge sastanke radi koordiniranog djelovanja država članica u zajedničkoj borbi protiv pandemije.

"U okviru Vijeća, osigurali smo učinkovite rasprave i brze dogovore o nizu europskih propisa i smjernica radi fleksibilnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova, radi lakše nabave i proizvodnje medicinske opreme, te osiguranja protoka roba preko granica i prohodnih prometnih koridora", poručuje.

Podsjetio je i na repatrijaciju hrvatskih građana u vrijeme pandemije.

"Pospješili smo povratak europskih građana iz trećih zemalja, omogućili smo koordinirano praćenje razvoja epidemiološke situacije i olakšali donošenje odluka o smanjivanju ograničenja na nacionalnoj razini, što bi trebalo dovesti i do oživljavanja turizma", navodi Plenković u poruci u povodu Dana Europe.

Gospodarstvo

U svojoj poruci premijer je podsjetio na velik gospodarski izazov pandemije koronavirusa za Hrvatsku, Europu i svijet i opisao odgovor hrvatske vlade.

"Naš odgovor na ovu krizu je sveobuhvatan i snažan kako bismo sačuvali radna mjesta i poduzetništvo, osigurali brz i učinkovit oporavak te postigli održiv razvoj i konkurentnost europskog i nacionalnog gospodarstva, uz jačanje solidarnosti i otpornosti društava svih naših članica, ali i naših susjeda", rekao je.

"Ovo je vrijeme za odvažne odluke na europskoj razini", poručio je nadalje.  U situaciji kada se Europska unija suočava s najvećim izazovima od Drugog svjetskog rata, Konferencija o budućnosti Europe može poslužiti kao važan okvir za promišljanje, otvorenu raspravu i utvrđivanje vizije naše zajedničke europske budućnosti, u dijalogu između svih država članica, europskih institucija i uz punu uključenost naših građana i drugih dionika, navodi dalje premijer Plenković.

"Stoga pozivam sve države članice u Vijeću da što prije postignemo konsenzus te dogovor s drugim europskim institucijama o trenutku i načinu pokretanja ove Konferencije koja je bitna za dugoročnu budućnost Europe".

"To je ujedno prilika da se u širokoj raspravi nastoje približiti različiti pogledi sjevernih, južnih, zapadnih i istočnih država članica, onih koji žele više ili manje ovlasti Unije, slabije i dublje europske integracije, odnosno veći ili manji zajednički proračun", kaže se nadalje u priopćenju.

Uz dobre želje svim hrvatskim građanima i svim građanima EU na Dan Europe, Plenković ističe da se sve nabrojano treba ostvariti "uvijek vodeći se glavnom misli vodiljom kao i našom ambicijom – da teme i pitanja, ali i odgovori, budu od izravnog interesa za svakodnevni život i boljitak naših građana".