"Suradnja između SAD-a i Europe u pogledu sigurnosti je neraskidiva i nerazdvojiva", izjavio je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Sjevernoatlanskog saveza na kojem su čelnici država članica obilježili 70. obljetnicu osnutka NATO-a, koji je osnovan upravo u Londonu 1949. godine.

"Tu su poruku danas jasno kazali praktički svi šefovi država ili vlada i istaknuli da razvijanje strateške autonomije na razini EU-a, a to znači jačanje obrambene politike EU-a, istodobno može i treba biti komplementarno s jačanjem europskog stupa NATO-a. To nisu procesi koji su međusobno odvojeni i izolirani, nego obrnuto", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da Hrvatska među članicama NATO-a ima jedinstveno iskustvo, od toga da je kao nečlanica NATO-a bila žrtva agresije režima Slobodana Miloševića 90-tih godina, zatim kao zemlja koja je od prije deset godina članica i koja pridonosi sigurnosti u drugim kriznim žarištima u svijetu do zemlje koja će od 1. siječnja predsjedavati Vijećem EU-a i koja naglašava da su NATO i EU partneri u projiciranju mira i stabilnosti, ne samo u transatlantskom području nego i u drugim kriznim žarištima diljem svijeta.

"Kada drugi kolege čuju te informacije o agresiji i žrtvama koje je Hrvatska pretrpjela, onda i oni mogu osvijestiti i dobiti realnu dimenziju NATO-a, što znači Savez za sigurnost, što znači njegov članak 5 i to pogotovo one zemlje koje od 1945. godine ni teoretski nisu bile u opasnosti da im se nešto takvoga dogodi", rekao je Plenković.

Premijer Plenković je na marginama sastanka na vrhu imao bilateralne sastanke s premijerima Crne Gore i Sjeverne Makedonije Duškom Markovićem i Zoranom Zaevim, a utorak navečer tijekom prijema u Buckinghamskoj palači i u sjedištu britanske vlade u Downing streetu, neformalno je razgovarao sa svim čelnicima.

"Razgovarao samo doslovno sa svima o onome što je relevatno za bilateralne odnose i za NATO", rekao je Plenković.

Među ostalim, spomenuo je razgovor s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, a tema je bila mogućnost da Hrvatska kao predsjedatljica Vijeća EU-a pripremi pregovarački okvir za buduće odnose između Velike Britanije i EU-a, ako novi britanski parlament, koji će biti izabran 12. prosinca ratificira sporazum o izlasku iz Unije.

Rekao je da je s francuskim predsjednikom Macronom razgovarao o tome kako izići iz situacije kad je Pariz u listopadu blokirao otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Mislim da to ide u dobrom smjeru. Nama je u interesu da samit u svibnju u Zagrebu bude uspješan, da se pronađe modalitet kako doći do konsenzusa koji će omogućiti otvaranje pregovora s te dvije zemlje", rekao je Plenković.

S kancelarkom Angelom Merkel rekao je da je dogovarao posjet Berlinu početkom siječnja sljedeće godine. Čelnici NATO-a odobrili su plan za poboljšanje obrane za baltičke zemlje i Poljsku.

To je pitanje prije samita visilo u zraku jer je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan tražio solidarnost za svoje jednostrane akcije protiv Kurda u Siriji kao preduvjet za potporu tom planu.

 "Za nas je važno pitanje sprječavanja nezakononitih migracija preko istočnomediteranske rute. Za nas je to strateško pitanje i stoga u razgovorima koji se vode s Turskom i mi ćemo kao buduća predsjedatljica voditi računa da se nastavi aranžman koji je postignut između Turske i EU-a", rekao je Plenković, govoreći o dogovoru po kojem Turska od EU-a dobiva znatnu financijsku pomoć za prihvat sirijskih izbjeglica.

 Plenković je komentirao i najavu da bi za oko godinu dana Sjedinjene Države mogle ukinuti vize za hrvatske građane.  Prema američkom zakonu, postotak odbijenih zahtjeva za izdavanje vize ne smije prelaziti tri posto. Tek kada padne ispod toga razgovara se o ukidanju viza.  

"Kontinuirano radimo da se postotak odbijenih zahtjeva spusti ispod tri posto. Postoji vrlo jasan plan SAD-a i Hrvatske da u sljedećih oko 11 mjeseci napravimo maksimalne napore kako bismo krajem 2020. došli u poziciju da SAD ukine vize", rekao je Plenković.