Premijer Andrej Plenković nakon sastanka na vrhu SEI-ja je kazao kako je Hrvatska ciljeve zbog kojih je osnovan SEI ostvarila, a to je članstvo u NATO savezu i EU. Neke članice još nisu.

Bavili su se s temom da ova regija bude još konkurentnija, kako da se postigne gospodarski rast ali i o migracijama što je ključna tema na europskoj razini. 'Svatko na svoj način treba dati doprinos sprečavanju ilegalnih migracija i jačanju kontrole na granicama', istaknuo je.

Dotaknuli su se i situacije vezane za Ukrajinu. 'Tri su poruke jasne, da je nedopustivo kršenje međunarodnog prava, drugo da Rusija pusti mornare i tri broda i dali smo podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, nabrojao je Plenković.

Napomenuo je da RH ima 55 posto robne razmjene ima s članicama SEI-ja.

Na pitanje očekuje li reakciju Rusije, kazao je: To je na njima. Naša je pozicija jasna. Ako imate luke na Azovskom moru, normalno je da vam je omogućen ulazak u te luke. Treba pustiti zatočene mornare. Ovo nije NATO niti EU, ovo je primjerena formulacija', poručio je.

Na pitanje o jučerašnjoj odluci Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kazao je da nije imao vremena čitati odluku, no da nije utvrđen sukob interesa kod ministra financija Zdravka Marića i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

'Kada imate tako izvanrednu situaciju, najveću krizu od Domovinskog rata, onda onaj tko vodi vladu mora reagirati. Oni koji nisu u toj poziciji, ne mogu to percipirati u laboratoriskim i sanatorijskim uvjetima', poručio je kritičarima vladinog rješenja za krizu u Agrokoru.

Bili su, kaže, na razini odgovornosti, a ne na razini politikanstva i bezidejnosti poput oporbe i to će ocijeniti hrvatski građani kada budu valorizirali njihove zasluge.

'Kapitalna ogromna razlika na hrvatskoj političkoj sceni dijeli one koji su ozbiljni i na one za koje se nadate da nikada neće imati prilike upravljati zemljom', jasno je poručio.

Na pitanje jesu li bliže u dogovoru s Mađarima oko cijene za otkup Ine i je li se zaletio kada je najavio vraćanje Ine u hrvatske ruke, Plenković je kazao: Apsolutno ne.

'Cijena povrata Ine nije nešto što se može pregovarati preko noći niti je jednostavno. Ako se ne dogovorimo o cijeni onda je to nepremostivi problem. Jer nije nitko u poziciji da izdvaja više sredstava koje prema procjeni treba izdvojiti. Mi te procjene imamo.

SEI ima 18 članica, a u Zagreb su stigli premijeri njih pet - Peter Pellegrini iz Slovačke, Vasilia Victoria Dancila iz Rumunjske, Zoran Zaev iz Makedonije, Edi Rama iz Alabanije i Viktor Orban iz Mađarske.

Ostale članice predstavljaju veleposlanici ili drugi dužnosnici, a na skup je došao i predstavnik Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) te predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti.

U ponedjeljak ih je u Zagreb stiglo petero, ali su mađarski premijer Viktor Orban i predsjednica rumunjske vlade Vasilia Victoria Dancila otišli prije završetka sastanka na vrhu.

Iako najavljen, na summit nije došao bugarski premijer Bojko Borisov.

SEI je osnovan prije tridesetak godina s idejom da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji. Od današnjih 18 članica SEI-ja, njih 10 članica je EU-a, pet je država na putu da to postanu, a tri su članice istočnog partnerstva.

Organizacija je osnovana 1989. u Budimpešti, a u članstvu su danas Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Predsjedanje SEI-jem će od Hrvatske u Zagrebu preuzeti Italija.