Govoreći o postupcima pojedinih članova Znanstvenog savjeta, kao i o reakcijama Vlade i ministra, posebni Plenkovićev savjetnik Zvonko Kusić rekao je za N1:

“Rekao bih da se to inače previše dramatizira, pa i ova izjava prof. Lauca. U svakoj struci postoje prijepori, no to ne izlazi u javnost i ovako se zapravo suočavamo s javnozdravstenim problemom na nivou nacije. Te dileme, koje inače postoje u svakoj struci, među onkolozima primjerice, pacijenti ni ne znaju da se razilazimo u mišljenjima o načinu liječenja itd. No, to ne dolazi u javnost. Znanstveni savjet je dobrovoljno, volontersko, neplaćeno tijelo koje Stožeru i Vladi omogućuje različita promišljanja. U cijelom slučaju sporno je samo to da to nije dobro iznositi javnosti takve dileme jer to zbunjuje javnost. Vlada se odmah ispričala, korigirala je stav prof. Lauca. No, tome ne treba pridavati toliki značaj.”

Kusić objašnjava zašto je normalno i uobičajeno mijenjati stavove kad je znanost u pitanju, odgovarajući tako na kritike da članovi Znanstvenog savjeta mijenjaju mišljenje:

“Česte su kritike na račun Stožera i načina mijenjanja stavova. Kad imate jednu bolest, u roku od 20 ili 30 godina mijenjala se doktrina. Drugačije smo liječili prije 30 godina i sad. Do tih promjena je ovdje došlo u roku od godine i pol. Brzo su se stjecala nova saznanja i mijenjali su se stavovi. Kritike oko nošenja masaki su opravdane jer su strategija i nova saznanja uvjetovala novi način postupanja. Vjerojatno je i Gordan Lauc imao različite stavove, ali treba istaknuti da uvijek trebamo znati kako u javnosti govorimo ako imamo neki status. Jer javnost ne može znati da on govori u svoje ime, on je član Savjeta.”

O niskoj procijepljenosti u Hrvatskoj u odnosu na neke druge zemlje rekao je:

“Kao praktični liječnik cijeli sam se život susretao s pacijentima koji preferiraju alternativnu medicinu. To je normalna pojava u populaciji. Kad sam išao u Kinu, naručili su od mene neki lijek vezano uz rak, rekao sam da u to ne vjerujem, ali sam ga donio. Čak i liječnici, kad su ozbiljno bolesni, posežu za alternativom. Tu nema ništa racionalnog. Ne vjerujem da će se bilo kakvim metodama uspjeti povisiti postotak cijepljenja, no uvijek se može bolje komunicirati. Skandinavske i zapadne zemlje imaju bolju procijepljenost, a jugoistok slabiju, ima tu nešto i povjesno, kulturološki.”

Kusić je dodao da nije iznenađen rastom broja novozaraženih jer je vidio da se ljudi slabo drže preporuka, i to ovih osnovnih koje se tiču nošenja maski i distance, a došlo je hladnije vrijeme zbog kojeg više boravimo u zatvorenom.

Smatra da antivaksera u populaciji nema puno, već da je većina koja se nije cijepila – zbunjena. No, komentirajući širu upotrebu covid potvrda rekao je:

“Nisam pristalica represivnih mjera općenito, no bojim se da će covid potvrde za razna događanja biti potrebne, da nam to slijedi, pogotovo ako se situacija bude pogoršavala.”

Prokomentirao je kratko i sukob na relaciji ministra obrane Marija Banožića i predsjednika Republike Zorana Milanovića: “Svi smo osjetljivi kad se spomene Hrvatska vojska, branitelji… Odgovorno tvrdim da premijer s tim nema veze, to je tehnička stvar u koju se ne miješa, nije involviran. Primjerice, to što je guverner spomenuo kamatne stope, polurečenica koja je izazvala buru, to se reklicira neprestano… Ima izreka kad je Bog stvarao Hrvatsku, više je radio na prirodi nego na ljudima.”

Na pitanje proizvode li političari ponekad sami afere kako bi dospjeli u fokus javnosti Kusić ističe:

“To je moguće. Živimo u kulturi estrade i spektakla. Političare cijenite koliko su s dramaturškog stajališta korisni, oni se pretvaraju u komentatore dnevnih događanja. U svim segmentima društva struka je jako važna. Zdravstveni sustav je još najbolje organizirani sustav, to odgovorno tvrdim, još je struka tamo važna i ona odlučuje. Kad se napusti struka, dolazi do koplapsa sustava.”