Potrošačima plina za Novu godinu stiže zgodna čestitka – računi bi im mogli biti veći 33 lipe po kubiku tog energenta. Zbog poskupljenja plina predlaže se i oko 10 posto veća cijena struje, neslužbeno doznaje Večernji list od izvora bliskog Vladi
Za ta poskupljenja suglasnost mora dati i Vlada, a kako doznajemo, izvršna će vlast tražiti da ona budu što manja. Poskupljenja tih dvaju energenata ipak su novi i velik udar na standard građana.
U Zagrebu će se tako od 1. siječnja 2010. godine prostorni metar plina obračunavati po 2,76 kuna umjesto sadašnjih 2,43, što je 13,6 posto više. Povlaštenim potrošačima, odnosno HEP-u i Petrokemiji, kubik plina bit će skuplji 30 lipa. Ipak, o pregovaračkim sposobnostima ministra Đure Popijača ovisi hoće li računi potrošačima biti veći cijele 33 lipe, jer ga je Vlada obvezala da s distributerima tog energenta dogovori da se oni odreknu dijela svoje marže kako bi poskupljenje kućanstvima ipak bilo manje.
Drugim riječima, na distributerima je da Vladi predlože tarifni sustav po kojem će poskupljenje plina za krajnje potrošače biti manje od 33 lipe. Nove cijene plina rezultat su dogovora Vlade i MOL-a, odnosno danas potpisana prvog dodatka Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim Vlada odgađa odluku o otkupu plinskog biznisa iz Ine na godinu dana. Osim što je Mađarima, vlasnicima Ine, Vlada dopustila poskupljenje tog energenta jer je prolongirala otkup plinskog biznisa koji Ini donosi gubitke jer taj energent iz Rusije uvozi po višoj cijeni nego što ga u RH prodaje, Vlada je Ini produljila i rok za plaćanje dijela svog duga.
Do 31. prosinca Ina će u državni proračun vratiti milijardu kuna, a za preostalih 500 milijuna, jer se dosad govorilo o 1,5 milijardi duga, dobila je rok do 31. ožujka 2010. godine. Također, ugovorom je određeno da će se trošak skladištenja plina koji je dosad plaćala Ina od 1. siječnja 2010. godine prevaliti na potrošače. Ugovor je i otvorio mogućnost novih poskupljenja plina uz ograničenje da novih cijena ne može biti prije 1. svibnja 2010. godine.
Ina je dug od 1,5 milijardi kuna stvorila neplaćanjem naknade od 60 lipa po litri benzina koja pripada HAC-u i HC-u za održavanje i građenje cesta, a prvotno je MOL vraćanje tog duga, odnosno osiguravanje Ini kredita za podmirenje tog minusa, uvjetovao otkupom plinskog biznisa.
