Lijeva oporba osvojila je u nedjelju apsolutnu većinu na parcijalnim izborima za popunu polovine mjesta u Senatu, kojim je desnica dominirala neprekidno od 1958. godine. Stranka socijalista (PS) tu pobjedu smatra uvodom u pobjedu predsjedničkim izborima na proljeće. No predsjedništvo vladajuće stranke UMP-a ne pridaje toliku važnost rezultatima izbora za Senat i uvjereno je u reizbor predsjednika Sarkozyja.

Jedino je ministar Bruno Le Maire u ponedjeljak priznao da su izbori za Senat 'ozbiljno upozorenje' većini. Oporba sada u tom gornjem domu ima 177 mjesta, dva više od apsolutne većine u Senatu od 348 mjesta.

Senat kontrolira rad uprave zajedno s Narodnom skupštinom, razmatra i glasuje o zakonima, sporazumima i međunarodnim konvencijama. Prema Ustavu uloga Narodne skupštine je važnija, no ljevica može sada odugovlačiti donošenje zakona u parlamentu.

Sarkozyju je izborni poraz nov udarac nakon tjedna koji je bio obilježen aferom Karači, optužbama protiv nekih članova vlade za korupciju u vezi s prodajom podmornica Pakistanu. Podignute su optužnice protiv dvije osobe bliske Sarkozyju i tužiteljstvo sada istražuje torbe novčanica koje su kružile između Pakistana i Francuske. Tim novcem je navodno financirana kampanja bivšeg premijera Edouarda Balladura za predsjedničke izbore 1995.

Osim afere Karači, istražuju se i neki nezakoniti postupci bivšeg ministra unutarnjih poslova Bricea Hortefeuxa. Socijalisti, koji trebaju uskoro odabrati stranačkog kandidata za predsjedničke izbore, nadaju se da će pobjeda u Senatu voditi pobjedi na predsjedničkim izborima. Od odlaska predsjednika Francoisa Mitterranda (1981. do 1995.) socijalisti nisu imali svog predsjednika.

Rezultati izbora za predsjednika Senata, zakazani za 1. listopada, pokazat će raspoloženje birača. Dužnost predsjednika Senata druga je najviša u zemlji prema protokolu, jer on je zamjena za predsjednika u slučaju bolesti ili smrti.