S obzirom na visok izborni prag (7 posto) te rast broja glasova u korist vladajuće partije tijekom sumnjivog noćnog računanja, Ujedinjena Rusija će nakon 96 posto prebrojanih listića ipak zadržati većinu zastupnika u Dumi, ali više neće imati dvotrećinsku većinu koja je potrebna za mijenjanje ustava.

Prema posljednjim i vjerojatno konačnim zaključcima Izborne komisije, Ujedinjena Rusija imat će 238 predstavnika u Dumi. Komunistička partija gotovo je udvostručila svoju prisutnost osvojivši 92 mjesta, a proširile su se i Pravedna Rusija (64) te LDPR nacional-socpopulista Vladimira Žirinovskog (56 mandata). Sve su to stranke koje su i u proteklom ciklusu sjedile u Donjem domu ruskog parlamenta, mahom sa starim, izlizanim liderima orijentiranim na populizam. Po mišljenju brojnih stručnjaka i promatrača, te stranke samo glume parlamentarizam i oporbu režimu Vladimira Putina. U Rusiji već sedam godina nijedna nova stranka 'nije zadovoljila uvjete' za registraciju iako, primjerice, u ruskom političkom prostoru vlada očit deficit liberala, socijaldemokrata, zelenih, moderne ljevice itd. te zbog toga golem dio stanovništva nije zainteresiran za izlazak na izbore.

Kad u jednoj regiji glasa 130 posto birača...
No rezultat Ujedinjene Rusije slabiji je za 15-ak posto u odnosu na 2007. godinu. I premda je predsjednik države Dmitrij Medvedev, kao formalno neutralni državnik, pokušao taj pad objasniti kao 'jačanje demokracije', protekli izbori ostavljaju dojam još jednog nakaradnog izigravanja spomenute demokracije. Taj dojam ne artikulira se samo na internetu i u novinama, već se mogao osjetiti i u TV emisiji na državnom Prvom kanalu, koji slovi za strogo prorežimski medij - ključan u oblikovanju javnog mnijenja.

Tijekom burne noći, kada je rejting Ujedinjene Rusije, kako se i najavljivalo, stao rasti sa senzacionalno loših 46 posto, u TV prijenosu bilo je urnebesnih situacija nalik na montaže Feral Tribunea ili skečeve Top liste nadrealista. Primjerice, rezultati iz Sverdlovske oblasti, kada se pojedinačno zbroje, pokazuju da je tamo odaziv birača bio preko '115 posto'. TV voditelj u stilu meteorološkog tumača čita brojke i pritom se čini da u svemu ne primjećuje ništa čudno, pri čemu ga već sljedeća oblast - Voronježska, stavlja na nova iskušenja pokazujući zbroj postotaka preko 130! Takvi matematičko-logički podvizi premašuju čak i tradicionalno herojske statističke napore sjevernog Kavkaza, gdje službene brojke odavno izazivaju osnovane sumnje u silovanje demokracije: odaziv u Čečeniji bio je blizu 100 posto, a 99,5 posto je glasalo za Ujedinjenu Rusiju. Slično je bilo i u Dagestanu, koji je praktički u građanskom ratu, dok rezultati izbora i odaziva na njih sugeriraju da lokalno stanovništvo naprosto obožava Putinovu stranku.

Nevladina organizacija Golos, koja se proteklih dana prometnula u glavni oporbeni izvor (pa je tijekom nedjelje pretrpjela hakerski udar), samo na dan izbora prikupila je 1300 dojava o kršenju izborne procedure. Promatrači su na više mjesta istjerivani s birališta – pogotovo na kraju dana, kada se pristupalo prebrojavanju glasova. Internetom kruže snimke raznolikih prekršaja, poput autobusa s glasačima koji kruže od jednog do drugog izbornog punkta da bi u više navrata iskoristili svoje 'biračko pravo'.

Veliko je pitanje kakve će dugoročne posljedice takav izborni proces imati za stranku kojoj je trenutno na čelu Vladimir Putin, a trebao bi je preuzeti Dmitrij Medvedev nakon što se Putin u ožujku ponovno kandidira za predsjednika. Pitanje je i kako će nakon svega Putin proći na predsjedničkim izborima, jer više nema sumnje da je popularnost režima u ozbiljnom padu, a siledžijske metode više se ne mogu gurati pod tepih.