U nedjelju je u Nigeru počelo glasovanje na izborima na kojima se očekuje prvi prijenos vlasti između dva demokrstski izabrana predsjednika u toj zapadnoafričkoj državi s 23 milijuna stanovnika, javlja Reuters.
Bivši ministar unutarnjih poslova Mohamed Bazoum, kandidat vladajuće stranke, najizgledniji je nasljednik aktualnog predsjednika Mahamadua Isufua koji silazi s vlasti nakon isteka dvaju petogodišnjih mandata.
Nesmetani prijenos vlasti bila bi rijetka svijetla točka u zemlji u kojoj vladaju siromaštvo i nasilje radikalnih islamskih skupina poput Boko Harama. Samo prošle godine je u islamističkom nasilju poginulo na stotine civila i vojnika.
Od stjecanja nezavisnosti od Francuske 1960., Niger je doživio četiri državna udara.
"Za nas je iznimno važno da prijenos vlasti prođe glatko jer nas se doživljava kao prvaka državnih udara", rekao je 50-godišnji Masaudou Abdou koji je glasao u gradiću Maradi u južnom Nigeru.
"U 60 godina nezavisnosti ovo je prvi put da vlast prelazi s jednog izabranog predsjednika na drugog", dodao je.
Bio bi to i kontrast u odnosu na Obalu Bjelokosti i Gvineju čiji su predsjednici ove godine proveli ustavne promjene kako bi produljili svoju vladavinu na tri mandata.
Stogs, analitičari izražavaju bojazan da je na djelu srozavanje demokratskih standarda u Zapadnoj Africi.
Niger je na stalnom udaru napada militanata povezanih s Al Kaidom i Islamskom državom na zapadnoj granici s Malijem i Burkinom Faso, dok u ostalim djelovima zemlje djeluje islamistički Boko Haram.
Boko Haram je sredinom prosinca oteo više stotina dječaka na sjeveroistoku Nigerije, što bi moglo predstavljati veliko širenje djelovanja džihadističke skupine na nova područja.
Godine 2014. ta je skupina otela 276 djevojčica u Čiboku, također na sjeveroistoku Nigerije.
Više od 40 posto stanovništva Nigera živi u siromaštvu, a pandemija covida-19 je zadala težak udarac gospodarstvu čiji je rast doslovce puzajući.