Iako je Sud pravde Europske unije još u travnju ukinuo EU direktivu kojom su telekom operateri i pružatelji internetskih usluga morali zadržavati podatke o komunikaciji svih krajnjih korisnika za potrebe nadzora obavještajnih službi, u Hrvatskoj su te odredbe i dalje na snazi. Podaci o komunikaciji hrvatskih građana pohranjuju se iako je sud u Luksemburgu ocijenio da je riječ o ozbiljnom zadiranju u temeljna prava zaštite privatnosti i osobnih podataka
Iako je na djelu svojevrstan pravni vakuum koji nije svojstven samo Hrvatskoj, već zahvaća većinu država članica Europske unije, problem zadaje glavobolju onima koji ga trebaju riješiti. S obzirom na to da važeći nacionalni propisi RH i dalje obavezuju operatere na zadržavanje podataka, otvorena je mogućnost sudskih sporova između korisnika i pružatelja telekomunikacijskih usluga, kao i institucija vlasti odgovornih za nacionalne propise
Ukidanje Direktive pozdravljeno je u državama širom EU-a, koje su odredbe o zadržavanju podataka proglasile nepotrebnim, štetnim, pa čak i neustavnim, uključujući Njemačku, Rumunjsku, Bugarsku, Belgiju, Austriju, Švedsku i Grčku. U postupku koji je Europska komisija zbog toga svojedobno pokrenula protiv Njemačke predložena je kazna od preko 300.000 eura po svakom danu neprovođenja Direktive.
Osobito teško kršenje temeljnih prava pojedinaca
Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća donesena je 2006., nakon terorističkih napada u Madridu i Londonu, kako bi se izbrisale pravne i tehničke razlike među nacionalnim odredbama koje se odnose na zadržavanje podataka. Valja napomenuti da se od operatora ne traži da pohranjuju sadržaj komunikacije, već zadržavanje ostalih podataka o korištenju interneta i telefonije, primjerice, destinacije elektronske pošte i trajanje poziva. Te informacije zadržavaju se, ovisno o državi članici, u razdoblju od šest mjeseci do dvije godine te se, pod određenim uvjetima, stavljaju na raspolaganje ovlaštenim državnim službama 'u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela'.
Iako nije riječ o 'klasičnoj' špijunaži, koja uključuje nadzor sadržaja e-mail poruka i prisluškivanje telefonskih razgovora, Europski sud pravde procijenio je da to predstavlja osobito teško kršenje temeljnih prava pojedinaca na privatni život i zaštitu njihovih osobnih podataka.
Ministarstvo: Podrobno analiziramo sve odredbe
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture naglašava da presuda ECJ-a 'ne znači nužno i neusklađenost' propisa RH s pravom Europske unije, 'osobito iz razloga što hrvatsko zakonodavstvo, koje uređuje ovo područje, sadrži dodatna jamstva temeljnih ljudskih prava sadržanih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije'.
'Stoga je ovo Ministarstvo, zajedno s drugim državnim tijelima nadležnima za izradu i predlaganje nacrta prijedloga propisa koji uređuju područje zadržavanja podataka, kao i tijelima nadležnima za primjenu navedenih propisa pristupilo podrobnoj analizi svih odredaba hrvatskog zakonodavstva koje uređuju zadržavanje podataka te će se,slučaju utvrđivanja nedostatnosti ili neusklađenosti pojedinih odredaba s pravom Europske unije, dopuniti i/ili izmijeniti', odgovorila je za tportal Renata Ivanović, glasnogovornica ministarstva, zaključujući da slijedom navedenog postoji obveza primjene nacionalnih propisa o zadržavanju podataka do eventualnog utvrđivanja njihove neusklađenosti s pravom EU-a
342413, 340508, 340706, 338989U međuvremenu, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) potvrdile su da sudjeluju u radu međuresorne skupine i analiziraju posljedice presude.
Iz HAKOM-a su poručili da će 'do donošenja novih propisa, ili izmjene postojećih, ili do odgovarajuće sudske odluke koja se odnosi na propise zadržavanja podataka u okviru svoje nadležnosti nastaviti s primjenom trenutačno važećih propisa', a iz AZOP-a da će se nakon dovršetka analize poduzeti 'daljnji koraci radi usklađenja odredbi domaćeg zakonodavstva s propisima EU-a kako bi se osigurala i zahtijevana razina zaštite osobnih podataka, kako u pravnom tako i u tehničkom pogledu'.
Čim je u travnju ukinuta Direktiva, dužnosnici Europske komisije poručili su da će izvršnoj vlasti EU-a trebati 'nekoliko mjeseci' da procijeni učinke presude.
'Sad više ne postoje europska pravila o zadržavanju podataka, stoga se ne može ostvariti ni naš plan da ta pravila mijenjamo', rekao je EUobserveru neimenovani izvor iz Komisije. Umjesto toga, očekuje se da će Komisija u mandatu Jean-Claudea Junckera sastaviti novi prijedlog europskih propisa o zadržavanju podataka, koji će propisno zaštiti privatnost Europljana.
Britanska vlada trenutačno po hitnom postupku nastoji progurati kroz Parlament novi zakon o zadržavanju podataka na rok od godinu dana pa tim povodom zabrinuta Europska federacija novinara traži očitovanje od europske povjerenice za unutarnje poslove Cecilie Malmström.
U međuvremenu, u Hrvatskoj traje pravna situacija u kojoj su žrtve i pružatelji i korisnici komunikacijskih usluga - telekom operateri i izlažu se tužbama korisnika, čija prava možebitno krše poštujući hrvatske propise. Provedba tih propisa već uključuje visoke troškove, a u slučaju nepoštivanja propisa izlažu se oštrim sankcijama. Dok nadležna državna tijela ne utvrde štite li hrvatske građane 'dodatna jamstva temeljnih ljudskih prava sadržanih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije', koje spominje resorno ministarstvo, ili hrvatsko zakonodavstvo ipak treba prilagoditi novonastaloj europskoj regulativi, krajnji korisnici tu istu provjeru mogli bi zatražiti na sudu.
