Dok tupo gleda preko središnjeg osječkog trga, gornje usne opuštene preko donje, obješena glava prije dolikuje kakvom pijanom

propalici nego hrvatskom velikanu. U ruci drži knjigu, a drugom je kažiprst uperio prema prolaznicima, kao da nešto želi recitirati, repati rekli bi Osječani. 'Samo su Božji i prirodni zakoni iznad suverene volje hrvatskog naroda – Bog i Hrvati!' pa sve to na engleskom (Only the Laws of God and Nature…) i njemačkom jeziku, rečenicu ugraviranu u žuti musavi kamen postolja.

Stvarno, onako nepravilno savijene kralježnice, razgrnutih nogu, teških poput stupova, Ante Starčević na istoimenom osječkom trgu izgleda kao spomenik nekom ocvalom reperu. Odmah nakon postavljanja 2007. mnogi Osječani tako su i prozvali trometarski spomenik kipara Mire Vuce, čiji rad je naručio tadašnji gradonačelnik i šef HSP-a Ante Đapić. Pravaš je bio nezadovoljan ocjenom stručnog žirija, pa se sam prihvatio umjetničke procjene. Četiri godine od svečanosti postavljanja, kojoj je prisustvovalo više uzvanika iz Ćaprazlija i Livna, nego Osijeka, Starčević će biti maknut jednakom političkom dizalicom kakvom je i postavljen.

Iako se na mjesto neuglednog kipa 29. lipnja vraća jedna od najomiljenijih osječkih skulptura 'Ljudi', popularnije 'Grupe građana', rad kipara Branka Ružića, politički komentator Jaroslav Pecnik nezadovoljan je ovakvim manevriranjem spomenicima po slavonskoj metropoli. 'Nemojmo zaboraviti da Ante Starčević s Osijekom nema ama baš ništa, ali gradu je svejedno nametnuto i ime glavnog trga i odnedavno ovaj spomenik. S druge strane nemamo spomenik ni trg povijesno najzaslužnijem Osječaninu Josipu Jurju Strossmayeru. Postavljanje pa uklanjanje u roku od nekoliko godina, makar i takvog kipa, samo je dokaz neozbiljnosti ovdašnjih vlasti', rekao je tportalu Pecnik.

Do velikog otvaranja 'Grupe građana' 29. lipnja Mario Opačak, šef osječkog HSP-a, još stigne pozvati pristaše da uklanjanje spriječe svojim tijelima, što je i najavljivao, a dotle se na drugoj strani grada valja novo čudo. Tko se ne sjeća 1991. godine, tenkova JNA i građanskog otpora, mase nesvjesne što je čeka, uskoro će dobiti podsjetnik na slavnog crvenog fiću pregaženog na križanju osječke Trpimirove i Vukovarske ulice.

Javna rasprava o spomeničkom obilježavanju obrane grada u Osijeku nikada nije bilo, ali zato je o fići odluku donijela komisija pod predsjedanjem šefa lokalne HVIDRA-e Miljenka Kolobarića. Dugo se razmišljalo, kaže, i zaključilo da je na fići red da gazi tenka. Pod blagoslovom gradske uprave, i pod prozorima stanara Drvljanika, instalacija originalnog tenka T 55, s cijevi zabijenom u zemlju, preko kojeg će gaziti crveni fićek, nabavljen polovni i restauriran posebno za ovu priliku.

Tko god tvrdio da Osijek opet dobiva kič nedostojan obilježavanja pobjede u Domovinskog ratu i uspješne obrane grada, ne zna da su Osječani već naviknuti na slične ekscese. Poginulim braniteljima na Trgu slobode 2003. podignuto je 14 besmislenih glomaznih željeznih blokova kojima je jedina svrha sprečavanje normalnog prolaska šetača (u slučaju požara vatrogasnih kola) u pješačku zonu Trga slobode. Nezgrapnost zahrđalih blokova uvidjela je i gradska uprava pa sada putem web stranice anketom traži opravdanje za ostavljanje, premještanje ili raspisivanje za novi spomenik poginulima. Poput Starčevića, i 14 veličanstvenih dobilo je svoj nadimak – radijatori, a zašto sazna se svakog ljeta kada u njih oprži vrelo podnevno sunce.