Tzv. Vojvodski savjet ravnogorskog četničkog pokreta namjerava podignuti spomenik crnogorskom četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću, a inicijatori spomenika vjeruju kako Crna Gora kao članica NATO saveza ima razlog više podići spomenik jer, kako kažu, Đurišić ima spomenik u SAD-u, a kao antifašist se štuje i u Velikoj Britaniji
Kako javljaju crnogorski mediji, tzv. Vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta usvojio je u četvrtak deklaraciju o pomirenju i podizanju spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.
'Ovdje je bio štab četničkog vojvode Pavla Đurišića. Iz ovog sela je 75 momaka stradalo kroz Staru Gradišku, Hrvatsku i Sloveniju s Pavlom Đurišićem, pa mi njihovi potomci stradalih želimo da obilježimo i upišemo njihova imena ovdje', rekao je mještanin Gornjeg Zaostar Vujadin Dobrašinović.
vezane vijesti
Ideja o podizanju spomenika Pavlu Đurišiću, pišu crnogorski mediji, stara je 15 godina. Tada je na u Gornjem Zaostru postavljen postament koji je ubrzo srušen, a slično je prošao i nedavno uklonjeni spomenik Puniši Račiću u Andrijevici.
Poštovatelji lika i djela Pavla Đurišića, kažu kako ne žele sukob sa državom, dok inicijatori podizanja spomenika vjeruju i da Crna Gora kao članica NATO saveza ma razlog više da podigne spomenik Đurišiću.
'Treba podsjetiti da je i Amerika članica NATO saveza, da je u Americi podignut spomenik Pavlu Đurišiću, da se on tamo tretira kao antifašista, kao i u Engleskoj te da Englezi prema njihovim dokumentima tretiraju antifašističke pokrete jedine u Jugoslaviji partizanski i četnički pokret', izjavio je povjesničar i načelnik Skupštine općina Berane Goran Kiković.
'Je li sramota da Amerikanci i stranci više poštuju vojvodu Pavla Đurišića nego mi. Za nas je to sramota', rekao je Vladimir Janković iz nevladine organizacije Srpska stvar.
'Aktualna vlast sad pravi spomenike Nijemcima u Podgorici koji su okupirali Jugoslaviju 1941-1945 godine', mišljenja je Mileta Pavićević iz Ravnogorskog pokreta.
Stanovnici Berana, pak, oživljavanje inicijative o podizanju Đurišićevog spomenika različito komentiraju.
Pavle Đurišić je, inače jedan od najpoznatijih crnogorskih četničkih zapovjednika i blizak suradnik Dragoljuba Draže Mihailovića. U srpnju 1941.bio je jedan od organizatora narodnog ustanka u Crnoj Gori protiv Talijana, međutim kasnije prelaskom u četnike surađuje s njima protiv partizana.
Povijest ga pamti po masakrima nad civilnim stanovništvom, mahom muslimanima na sjeveru Crne Gore i u istočnoj Bosni.
Sredinom 1943. godine zarobili su ga Nijemci i odveli ga u zarobljenički logor u Galiciji, nedaleko od grada Strya u današnjoj Ukrajini. Uspio im je pobjeći u kolovozu, no poslije su ga ponovno zarobili Nijemci koji su ga nakon kapitulacije Italije pustili iz zarobljeništva kako bi bio iskorišten za borbu protiv partizana, pa počinje surađivati s njima te s vladom Nedićeve Srbije.
Uz pomoć Milana Nedića, Dimitrija Ljotića i Nijemaca 1944. stvara crnogorski dobrovoljački korpus, ali ga u travnju nakon bitke na Lijevča polju zarobljavaju ustaše koje su ga pogubile u Jasenovcu.
