Prema nacrtu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, privatni se rad zabranjuje svim liječnicima koji imaju rukovodeće pozicije u bolnicama. Uvode se ograničenja i za odjelne liječnike, i to odredbom koja će propisivati da "ako postoje poteškoće u organizaciji rada, odnosno prevelik broj prekovremenih sati ili preduge liste čekanja, koje onemogućuju osiguranje medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite, ministar može zatražiti od ravnatelja da ukine dozvole onim liječnicima koji inače imaju pravo na privatan rad izvan radnog vremena”, piše Jutarnji list.

'Privatni sektor u zdravstvu je sastavni dio našeg cjelokupnog zdravstvenog sustava, ali on ne može i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Vjerujem da naše liječnice i liječnici savjesno i odgovorno rade svoje poslove, ali stanje lista čekanja za preglede i medicinske zahvate traži od nas da se dodatno organiziramo na svim razinama kako bismo pacijentima omogućili kvalitetne medicinske usluge u što je moguće primjerenijem vremenu, posebno u situacijama kada je faktor vremena kod pojedine bolesti presudan', navodi ministar zdravstva Vili Beroš.

Šefovi klinika, koji rade i privatno, ovaj prijedlog dočekali su na nož. Mahom prijete otkazima na šefovska mjesta, ali i odlaskom iz javnih ustanova.

'Vjerujem da ovaj zakon neće proći, ali ako prođe, momentalno dajem ostavku na mjesto šefa klinike kojoj sam na čelu. Počet ću raditi po tim navodnim normama koje će sigurno biti manje od onoga koliko sad radim i povlačim suglasnost da radim više od 48 sati tjedno', kaže šef jednog od zagrebačkih KBC-ova. S njim se slažu i brojni drugi kolege, dok je jedini koji je odlučio imenom i prezimenom reći da je protiv dr. Krešimir Rotim, šef neurokirurgije u KB-u Sestre milosrdnice. I u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika ovo smatraju pogreškom, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.