Od više od 150 škola koje su dobile određena financijska sredstva, razgovarali smo sa školama koje su prijavile najzanimljivije projekte i koje su dobile najviše novca u sklopu tih natječaja.

Riječ je o projektima u okviru operativnih programa Razvoj ljudskih potencijala od 2007. do 2013. i Učinkovitih ljudskih potencijala od 2014. do 2020. godine.

Jedan od njih je i natječaj pod nazivom 'Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini' kako bi se osiguralo stvaranje i razvoj ustanova i ljudskih resursa koji potiču i omogućavaju potpun razvoj darovite djece te mogućnost njihova prepoznavanja već u najranijoj dobi.

Taj natječaj nalazi se u okviru programa Učinkovitih ljudskih potencijala, a odabrane su četiri škole sa svojim projektima. Osnovna škola Bartula Kašića iz Zadra dobila je najviše novca u sklopu tog programa, odnosno gotovo milijun kuna za projekt pod nazivom ZadarZaDar.

'Postoji širok raspon darovitih učenika, a obična nastava često im nije dovoljno izazovna. Daroviti učenici su brzi, pa imaju dosta vremena i prostora tijekom nastave. To je vrijeme koje treba iskoristiti jer se njihovi interesi rasprše i zbog toga ne ostvaruju svoj maksimum. Zato im treba dati izazovnije zadatke i drugačije zadaće, odnosno potaknuti ih na aktivnost kako bi mogli koristiti svoju nadarenost', istaknula je Vera Šušić, voditeljica projekta, te dodala kako je upravo to razlog za provođenje projekta u sklopu redovite nastave.

Njegova svrha je, kako kaže, ojačati kapacitete škola za uspostavu sustava koji će omogućiti uočavanje i utvrđivanje darovitih učenika te primjenu doživljajne pedagogije i drugih oblika razvoja darovitih učenika u predmetima prirodoslovlja. Također, nastojat će se rezultate projekta multiplicirati na ostale škole u Hrvatskoj.

Stoga je Osnovna škola Bartula Kašića dobiveni novac uložila u izgradnju praktikuma prirodoslovlja za darovite učenike, čime će se dramatično popraviti kvaliteta rada i učenja biologije, kemije, fizike i geografije. Praktikum je otvoren na Međunarodni dan darovitih učenika 21. ožujka ove godine te sadrži svu potrebnu opremu kako bi oni mogli pokazati svoja znanja i mogućnosti.

Projekt se ostvaruje u suradnji s još četiri škole iz Zadra, a to su Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje, Osnovna škola Zadarski otoci, Osnovna škola Kruno Krstić i Osnovna Sv. Filip i Jakov. Osim njih, partneri su na ovom projektu, koji se odvija od kolovoza 2017. do prosinca 2018., Sveučilište u Zadru i Grad Zadar. Sve ukupno sudjeluje sto nadarenih učenika, što je 20 učenika iz svake škole, a za svaki predmet po pet učenika.

U tijeku je izrada individualnih planova i programa za navedene predmete, koji bi u primjenu trebali krenuti od ove školske godine. Tako bi daroviti učenici tijekom redovite nastave mogli rješavati složenije zadatke, provoditi analize, donositi zaključke te raditi vlastite radove. U izradi je i priručnik 'Razvijanje socijalno-emocionalnih vještina darovitih učenika' te znanstvena monografija 'Odgoj i obrazovanje darovitih učenika - suvremene pedagogijske implikacije'.

Uvode se i nove skale za procjenu osobina darovitih učenika jer, kako kaže Šušić, 'do sada smo radili po upitnicima iz osamdesetih godina prošlog stoljeća'. Ispričala je da su proveli upitnik na reprezentativnom uzorku od 1500 ispitanika, koji je uključivao 30 škola iz Hrvatske.

'Identifikaciju darovitih učenika odlučili smo provoditi u prvim razredima osnovne škole, a ne samo krajem četvrtog, jer se često daroviti učenici otkriju na prijelazu iz nižih u više razrede, pa učitelji nemaju priliku raditi s njima', naglasila je voditeljica.

Darovite učenike očekuje i terenska nastava, pa će tako u sklopu nastave fizike posjetiti Pag, u sklopu biologije NP Paklenica, u sklopu kemije Vransko jezero, a za geografiju je predviđeno istraživanje NP-a Krka.

Kako bi cijeli projekt uspio, nastavnici i suradnici morali su se educirati pa su u listopadu prošle godine posjetili Sveučilište u Ljubljani, koje ima sličan obrazovni sustav, i dvije osnovne škole u Sloveniji.

U istom okviru nalazi se i projekt Gospodarske škole Varaždin, koja se prijavila na natječaj pod nazivom 'Podrška obrazovanju odraslih polaznika uključivanjem u prioritetne programe obrazovanja, usmjerene unapređenju vještina i kompetencija polaznika u svrhu povećanja zapošljivosti'.

'Polaznici će se moći prekvalificirati u zanimanje kuhar i slastičar, što će im omogućiti stjecanje novih znanja i vještina te povećati njihove mogućnosti uključivanjem na tržište rada', objašnjava Katica Kalogjera Novak, ravnateljica škole, te dodaje kako se projekt odnosi na osobe starije od 34 godine sa završenom srednjom školom, koje su dugotrajno nezaposlene.

Projekt je započeo u siječnju ove godine, a traje do siječnja 2020. godine. Predviđen je upis 40 polaznika s područja Varaždinske županije, a trenutno ih je upisano 13. Edukacija se održava u školi u jutarnjem terminu, a s početkom školske godine prebačena je u popodnevni termin.

'Polaznici će imati priliku odraditi praktičnu nastavu u ugostiteljskim objektima u gradu ili u objektima koji su u njihovoj blizini', ističe ravnateljica te dodaje kako su iz europskog fonda dobili gotovo milijun i pol kuna, koje su uložili u kupnju računala i projektora te obnovu aparata u kuhinji, koja još uvijek traje, ali su radovi trebali biti gotovi do početka nastave.

Još jedan vrlo značajan projekt u obrazovanju uvođenje je predmeta automehatroničara, novog zanimanja u strukovnim školama, koji je prepoznat kao odgovor na ubrzan rast i razvoj nove tehnologije u automobilskoj industriji. Ovaj projekt pripada okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, koji se odvija od 2007. do 2013.

Tehnička škola Karlovac jedna je od 18 škola koje su odabrane na natječaju pod nazivom 'Implementacija novih kurikuluma', čiji je cilj modernizacija postojećih kurikuluma strukovnih škola koji će se temeljiti na ishodima učenja u skladu s promjenama na lokalnom i/ili regionalnom tržištu rada.

Riječ je o eksperimentalnom četverogodišnjem programu koji je u Tehničkoj školi Karlovac zaživio u školskoj godini 2012./2013. i od tada učenici mogu upisati ovo zanimanje, a radi se o spoju automehaničara i autoelektričara, kako objašnjava Ivan Janković, ravnatelj škole.

No ove godine nove generacije nisu mogle upisati ovo zanimanje jer treba proći određenu doradu.

'U ovom trenutku program je u procesu dorade po novim standardima zanimanja i kvalifikacije i kada to bude napravljeno, ide na sektorsko vijeće koje donosi odluku i preporuku Ministarstvu za njegovo odobravanje', rekao je Janković te dodao da rješenje i odobrenje za rad očekuju do početka sljedeće školske godine.

Tehnička škola Karlovac dobila je za svoj projekt čak 2,78 milijuna kuna, što je najveći iznos u odnosu na ostale škole, a uložila ga je u kupovinu kvalitetne dijagnostičke opreme instalirane u radionicama.

'Gospodarstvo ide naprijed, a škole zaostaju desetak godina, što nema smisla jer kad izađu iz škole, učenici moraju raditi na drugačijoj opremi, suvremenijoj i kvalitetnijoj', ističe ravnatelj te dodaje kako je njihova škola jedna od onih koje su izabrane za regionalne centre kompetentnosti.

Riječ je o 25 strukovnih škola koje će iz europskih fondova dobiti potreban novac za izgradnju spomenutih centara na županijskoj razini sa svom opremom. Svrha je pridonijeti višoj kvaliteti strukovnog obrazovanja.