S obzirom da je predsjednica u emisiji 'Iza zavjese' HTV-a izjavila da je u SAD-u imala 20-ak formalno dogovorenih susreta, to bi značilo da čak 12 njezinih navodnih sastanaka ostaje tajnima. O tim sastancima predsjednica je ipak trebala 'osobno izvijestiti najviši državni vrh', navodi se u razotkrivenoj diplomatskoj bilješci, uz konstataciju da će veliki broj imenovanih sugovornika imati 'veliki značaj u daljnjem umrežavanju između najviših predstavnika RH i ključnih članova buduće administracije'.

Među predsjedničinim sugovornicima čija su imena navedena u povjerljivoj depeši ima, istina, nekolicina onih koji dijele Trumpove afinitete, ali teško da će itko od njih imati iole značajniju ulogu u administraciji novog predsjednika.

Republikanski kongresnik Lou Barletta (60) prethodno je bio gradonačelnik Hazeltona, gradića u Pennsylvaniji s oko 25.000 stanovnika, gdje ga još uvijek pamte po iskorijenjivanju ilegalnih imigranata. Uveo je posebne novčane kazne za iznajmljivanje stambenih prostora imigrantima bez potrebnih papira, te je zabranio gradskim službenicima da prevode dokumente na druge jezike bez službene dozvole, što je temeljem sudske tužbe a Američke unija za građanska prava (ACLU) naknadno proglašeno neustavnim.

Barletta je među prvima, u ožujku, podržao Trumpovu kandidaturu, navodeći u intervjuu za Politico da mu se sviđa što je Trump spreman ustati i boriti se na američki narod onako kako je to on sam činio dok je bio gradonačelnik.

Republikanski senator iz Wisconsina Ron Johnson (62) u politiku se aktivno uključio tek 2010. kao potpuni novak, a pažnju javnosti zadobio je nastupajući na skupovima konzervativnog poketa Tea party.

Znanstvenike koji globalno zatopljenje pripisuju ljudskom faktoru nazvao je 'luđacima', a njihovu teoriju 'luđačkom'. Naglašava da se klima oduvijek mijenjala i to će se nastaviti ubuduće, a sponzorirao je zakon koji onemogućuje nova ograničenja emisije stakleničkih plinova. Johnson se protivi programu opće zdravstvene zaštite Obamacare, kao i pobačaju osim u slučajevima silovanja, incesta ili ukoliko je majčin život ugrožen, te financiranju znanstvenih istraživanja s matičnim stanicama.

Veliki je pristaša prava na oružje i nastoji progurati zakon kojim bi se ministarstvu pravosuđa zabranilo da registrira kupovinu oružja i popisuje građane koji nabavljaju puške i strojnice u većim količinama.

Bivši senator i komentator na CNN-u Rick Santorum (58), koji se natjecao za republikansku kandidaturu za predsjedničke izbore 2012. I 2016., slavan je po izjavi 'Nemam problema s homoseksualnošću, problem vidim u homoseksualnom činu'. Komentirajući presudu Vrhovnog suda iz 2015. o legalizaciji gay brakova, Santorum je optužio je kolege republikance što nisu zabranili gay brakove na nacionalnoj razini, što je on kroz Kongres pokušao progurati prije deset godina.

Taj veliki katolik protivi se i kontracepciji , a u razdoblju senatorskog mandata promovirao je nastavu inteligentnog dizajna u školama, ističući da je to 'legitimna znanstvena teorija koja bi se trebala podučavati u okviru školskog predmeta o znanosti. ' Naknadno se povukao, poručivši da bi se tamo trebali izučavati problemi i rupe u teoriji evolucije. O njegovoj vjerodostojnosti , inače, dovoljno govori i nepodijeljena podrška ratnoj doktrini Georga W. Busha, zbog čega je 2006. ustvrdio da je u Iraku pronađeno oružje za masovno uništenje.

Republikanski senator s Floride Marco Rubio, sin kubanskih imigranata, slovio je kao najizgledniji kandidat Republikanske stranke za predsjedničke izbore 2016. Godine, dok tu scenu nije pomeo politički tsunami zvan Donald Trump.

Poraženi konzervativni 45-godišnjak, koji se na svom Twitteru pohvalio susretom s hrvatskom predsjednicom, napao je Trumpa tijekom unutarstranačke kampanje pitanjem zašto ne preseli svoje tekstilne tvornice iz Kine i Meksika u SAD i tako otvori domaća radna mjesta. Trump je odgovorio da hoće i poručio 'malom Marcu' neka se ne brine pa je republikanac s Floride zatim 'velikom Donaldu' odgovorio da bi više želio o tome čuti. Nije poznato kakvu bi, ako ikakvu, ulogu Rubio mogao igrati u budućoj američkoj administraciji.

Umirovljeni admiral James Stavridis (61), nekadašnji vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi i dekan diplomatske škole Fletcher na Sveučilištu Tufts, u ožujku 2016. založio se za podjelu Sirije, navodeći kao primjere bivšu Jugoslaviju, dejtonsku BiH te Irak.

Pritom se raspisao o Jugoslaviji, navodeći da su prilikom njezinog raspada različite etničke i vjerske skupine nastojale stvoriti svoje mini-države i etnički očistiti svoja područja. Stavridis je razmatran kao potencijalni potpredsjednik u kampanji Hillary Clinton, a potom i mogući državni tajnik u administraciji Donalda Trumpa. Clinton je ipak odabrala Tima Kainea, a spekulacije da će se taj vrsni govornik i medijski komentator za sigurnosnu politiku angažirati kod novizabranog predsjednika Stavridis je odbacio još polovicom prosinca. Nakon sastanka s Trumpom u New Yorku, na pitanje novinara može li se pridružiti novoj administraciji odgovorio je: 'Prepostavljam da bih mogao, ali neću. Zadovoljan sam na poziciji dekana Fletchera'.

Damona Wilsona, izvršnog potpredsjednika Atlantskog vijeća SAD-a koji je također na društvenim mrežama objavio informaciju o sastanku, predsjednica Grabar Kitarović poznaje od ranije. Wilson je, zajedno s predsjednikom Vijeća Fredom Kempeom, bio na pripremnom sastanku inicijative 'Jadran – Baltik – Crno more' na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a 2015. godine, gdje je hrvatska predsjednica predstavila koncept te inicijative.

Oni su, nastavno na izvješće Atlantskog vijeća 'Upotpunjavanje Europe – Od koridora Sjever – Jug do energetske, transportne i telekomunikacijske unije' podržali inicijativu predsjednice za jačanje srednjoeuropske suradnje. Svoju bogatu profesionalnu karijeru Wilson je počeo u State Departmentu, gdje mu je jedan od prvih zadataka bio planiranje 50. godišnjeg summita NATO-a u Washingtonu za vrijeme konflikta na Kosovu. Bio je na brojnim vodećim funkcijama u američkoj administraciji i diplomaciji, a fokus njegova rada su središnja i istočna Europi, transatlanstsko partnerstvo i jačanje NATO saveza. Trumpovu pobjedu na izborima ocijenio je šokantnom, ocjenjujući da je riječ o Brexitu na globalnoj razini i 'pozivu na buđenje'.

Viši suradnik u Centru za transatlantske odnose Sveučilišta John Hopkins, Edward Joseph, godinama je bio na Balkanu dok je ovdje još bjesnio rat, a potom je boravio i u Afganistanu, Pakistanu i Iraku. Bio je zamjenik šefa OESS-a na Kosovu, a tadašnja državna tajnica Hillary Clinton pohvalila ga je za izniman doprinos službi. U njegovoj biografiji stoji da je, zajedno s kolegom iz UN-a, koordinirao evakuaciju tisuća Muslimanki i njihove djece, kao i ranjenih muškaraca, iz Srebrenice, pregovarajući s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem.

Dvaput je svjedočio na Haškom sudu, te govori bosansko/hrvatsko/srpski jezik. Sada na Johns Hopkinsu predaje upravljanje konfliktom, sugovornik je američkih medija na temu međunarodne politike, te objavljuje u znanstvenim časopisima.

Zalmay Khalilzad bivši je američki diplomat, veleposlanik u Afganistanu i Iraku. Danas je savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), te predsjednik savjetničke tvrtke za međunarodni biznis Khalilzad Associates.

U mandatu predsjednika G. W. Busha bio je američki veleposlanik pri UN-u, kao najviše pozicionirani musliman u toj administraciji. O Khalilzadu se spekuliralo kao o potencijalnom kandidatu za državnog tajnika pod Trumpom, što je nesumnjivo bio pokušaj ispiranja 'antimuslimanske' retorike novoizabranog američkog predsjednika za vrijeme njegove izborne kampanje. Khalilzad nije isključio mogućnost da se u nekom svojstvu priključi Trumpovom timu, iako nikad nije javno podržao njegovu predsjedničku kandidaturu.