Ustvrdivši kako je ova trka danas neizostavan dio kulturnog identiteta Istre i cijele Hrvatske, pokroviteljica manifestacije, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zahvalila je svima koji su prije četrdesetak godina obnovili tu manifestaciju i koji je njeguju kao vrijedan podsjetnik na povijest i simboličan izraz zavičajne i domoljubne tradicije Barbanštine i cijele Istre.

’Istra je po mnogo čemu osobit hrvatsko kulturno-povijesni zavičaj. Istarski je čovjek njegujući svoju čakavsku riječ, svoj kanat, glagoljaštvo i običaje stoljećima čuvao i očuvao svoju hrvatsku nacionalnu svijest’, rekla je Grabar Kitarović, dodavši kako Istru s pravom možemo smatrati kolijevkom hrvatskog i europskog antifašizma.

Zahvalnost istarskim antifašistima

U prilog tomu ona je istaknula hrvatskog domoljuba i borca Ljubu Drndića, dodavši da je u povodu europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima donijela odluku da će posthumno odlikovati tog borca za nacionalnu slobodu i socijalnu pravdu, čime se, kako je rekla, ‘ujedno odaju priznanje i zahvalnost svim istarskim domoljubnim antifašistima’.

Po njezinim riječima, županijski regionalni ustroj pokazao se dobrim te Istra u njemu ima mogućnosti izražavati sve svoje posebnosti, a ono što je sada potrebno je fiskalna i funkcionalna decentralizacija Hrvatske.

‘Ako Istra daje jedan od najvećih doprinosa hrvatskome proračunu, onda se to mora osjetiti i u mogućnosti da samostalnije i više nego do sada raspolaže ostvarenim dohotkom. To vrijedi za sve županije, stoga očekujem da će nova Vlada žurno donijeti odluke koje će to omogućiti’, rekla je predsjednica, dodavši kako očekuje punu potporu projektima poput pulske bolnice, završetku Istarskog ipsilona, druge cijevi tunela Učka, kao i drugim projektima važnima za Istru i Hrvatsku.

Navratio i Orešković

Tehnički predsjednik Vlade Tihomir Orešković kazao je kako je ta viteška igra sjajan primjer bogate hrvatske povijesno-kulturne tradicije koja nas vraća 300 godina u prošlost.

‘Hrvatska je Vlada prepoznala značenje Trke na prstenac u Barbanu pa ju je u travnju ove godine uvrstila na popis nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Time smo željeli dati potporu i poticaj organizatorima da ustraju na njegovanju tradicije koja je od značenja za lokalnu zajednicu, ali i za Hrvatsku’, rekao je Orešković.

Smatra da osim povijesne i kulturne dimenzije ta trka ima značajnu ulogu za razvoj turizma i odličan je primjer uspješnog povezivanja kulture i tradicije u jedinstven turistički doživljaj. ‘To je nešto u čemu Istra može poslužiti kao uzor drugima’, poručio je Orešković.

Načelnik Općine Barban Denis Kontošić kazao je kako je Trka na prstenac viteška igra koja se održava trećeg vikenda u kolovozu u Barbanu, a zadnjih godina postala je zaštitnim znakom tog mjesta te jedna od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri. Za glavnu nagradu natjecalo se šesnaest konjanika.