Vijest o ulaganju 1,5 milijardi dolara u sustav NASAMS 3 objavila je norveška vlada na svojim internetskim stranicama, istaknuvši da će plan zahtijevati odobrenje parlamenta. Prema objavljenim detaljima, aktualna vlada laburista Jonasa Gahra Størea kupila bi osam lansera i četiri zapovjedna mjesta sustava za otprilike 212 milijuna dolara, a veći dio novca otišao bi na rakete, čiji broj nije preciziran.

Procjene ukazuju na to da bi najskuplji dio programa bila zamjena zastarjelih raketa AIM-120B AMRAAM te bi trebale biti povučene iz službe za nekoliko godina. Planirano je i da NASAMS 3 bude isporučen do 2026. godine, a pripadajući raketni sustavi dvije godine kasnije.

NASAMS, odnosno norveški napredni raketni sustav zemlja-zrak, umreženi je sustav protuzračne obrane kratkog do srednjeg dometa. Razvili su ga norveški Kongsberg Defense & Aerospace (KDA) i američki Raytheon, a brani zračni prostor od bespilotnih letjelica, helikoptera, krstarećih projektila, bespilotnih borbenih letjelica i zrakoplova s fiksnim krilima koji ispaljuju bilo koji od širokog spektra postojećih projektila.

Ništa bez Linka 16

Sustav je predstavljao prvu primjenu napredne rakete zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120B AMRAAM, lansirane s površine. Druga inačica, odnosno NASAMS 2, nadograđeni je sustav koji može koristiti NATO-vu taktičku podatkovnu mrežu Link 16, operativnu od 2007. godine. Treća inačica, kakvu želi aktualna norveška vlada, operabilna je od prošle godine i dodaje mogućnost ispaljivanja kratkodometnih projektila AIM-9X Sidewinder Block II, kakvi su probno ispaljeni u svibnju 2019. iz NASAMS-ovih lansera u norveškom svemirskom centru Andøya.

Korištenje projektila AIM-9X s infracrvenim navođenjem trebalo bi povećati učinkovitost presretanja ciljeva na malim udaljenostima. Valja reći da ova inačica uključuje unutarnji sustav hlađenja, čime se eliminira potreba za opskrbom dušikom na lansirnoj tračnici, što su zahtijevale starije varijante projektila, a bitno je i to da su NASAMS-i otprije dokazali svoju interoperabilnost sa sustavima većeg dometa poput američkog Patriota.

'Trojka' ima mogućnost ispaljivanja i njemačkih srednjedometnih IRIS-T SLS, čija se vozila za podršku temelje na oklopnom borbenom vozilu za potporu (ACSV) i nadograđenim zapovjednim vozilima M577A2, nastalim na široko rasprostranjenim M113. Kompleks IRIS-T SLS opremljen je i vrlo osjetljivim (X-pojas) radarima XENTA-M, koje je dizajnirao danski Weibel Scientific.

Australci za lokalnu inačicu dali skoro dvostruko više

Korištenje raketa produženog dometa AMRAAM-ER trebalo bi značajno povećati radijus presretanja zračnih ciljeva. Kada se lansira iz zemaljskog lansera, deklarirani maksimalni domet pogađanja ciljeva ovom raketom iznosi 40 kilometara. Prema Kongsbergu, domet AMRAAM-ER-a u usporedbi s osnovnom raketom AIM-120C7 povećan je za 50 posto, a visina je povećana za 70 posto. Time postaje idealan za rušenje brzoletećih i teško manevrirajućih ciljeva. Kako je jedan od najčešće korištenih projektila zrak-zrak u svijetu, a njegove zalihe su velike u NATO-vim skladištima, Norveška računa i na tu važnu logističku činjenicu.

NASAMS 3 dolazi s ažuriranom distribucijskom stanicom za paljbu (FDC), kojom se upravlja putem ADX konzole s ergonomskim kontrolnim površinama i tri 30-inčna ravna zaslona. Kako je AESA radar već standard, tu je i taj tip radara srednjeg dometa S-pojasa temeljen na tehnologiji GhostEye (bivši LTAMDS), razvijenoj za sustav MIM-104 Patriot. U ožujku 2022. Raytheon je pokazao da se s NASAMS-om može upariti i visokoenergetski laser (HELWS) za uništavanje rojeva bespilotnih letjelica.

Mnogi analitičari hvale NASAMS-ove mogućnosti podsjećajući da je Australija prije četiri godine naručila lokalno izrađenu inačicu 'trojke' s taktičkim (CEA) i vučenim (CEA) operativnim AESA radarima, lanserima visoke mobilnosti i radarima na vozilima tipa Hawkei PMV. Sustav uključuje Raytheonov multispektralni sustav traženja ciljeva, elektrooptički/infracrveni sustav za navođenje s dnevno/noćnim slikovnim senzorom visoke rezolucije i integrirani laserski daljinomjer. Ti australski sustavi stajali su vladu u Canberri 2,5 milijardi australskih dolara.