'S obzirom na situaciju koja jest, ni dobavljači više ne mogu isporučiti dovoljan broj ljesova, jer svaki lijes mora imati limeni uložak ako je preminuli umro od posljedica korone, odnosno zarazne bolesti. To je postalo nemoguće za nabavljati', žali se Josip Krnčević, direktor 'Nasada', tvrtke koja upravlja Gradskim grobljem Zadar
'U prosjeku imamo tri sahrane dnevno, inače je 'normalni ritam' bio jedan do dva sprovoda, nekad i manje. Treba reći da ne može ni biti više od tri sahrane jer ranije padne i mrak, ali tri do četiri svakoga dana imamo novoumrlih od korone i to je sad postalo stalno stanje. Najveći problem su starački domovi, u njima ljudi masovno umiru, iz bolnica znatno manje, bolničkih slučajeva je manje, ali iz staračkih domova najviše je sahrana', ističe za Slobodnu Dalmaciju Josip Krnčević, odnedavno novi direktor 'Nasada', tvrtke koja upravlja Gradskim grobljem Zadar.
'Čak ni naši djelatnici više to ne stignu obaviti kako treba jer radimo u grupama s obzirom na situaciju koja jest. U prosjeku imamo tri sahrane dnevno, inače je "normalni ritam" bio jedan do dva sprovoda, nekad i manje. Treba reći da ne može ni biti više od tri sahrane jer ranije padne i mrak, ali tri do četiri svakoga dana imamo novoumrlih od korone i to je sad postalo stalno stanje. Najveći problem su starački domovi, u njima ljudi masovno umiru, iz bolnica znatno manje, bolničkih slučajeva je manje, ali iz staračkih domova najviše je sahrana', dodaje Krnčević.
U jednoj od najvećih pogrebnih tvrtki u Zadru – 'Pogrebna oprema i usluge Denaro', kažu kako su suočeni s dosad neviđenom situacijom u tom poslu.
'Sigurno, u globalu, dakle ne gledajući samo našu tvrtku, u Zadru imamo povećanje 50 posto broja sahrana, ako ne i više, nego u normalnom razdoblju. Što se tiče ljesova, ne radi se toliko o njihovu pomanjkanju koliko o nestašici limenih uložaka. To je problem. Svaki preminuli od koronavirusa treba se staviti u limeni uložak, a toliko je smrti od korone da je nestalo tih limenih uložaka i veliki nam je problem nabaviti ih od dobavljača, koji ne mogu isporučiti potrebne količine. Proizvođači ih ne mogu naštancati koliko ih treba', kažu iz "Denara".
'Snalazimo se kako god znamo i umijemo. Ali uvijek smo na rezervi. Sam uložak košta od tisuću do 1500 kuna, a bez njega se umrla osoba od zarazne bolesti ne smije sahraniti u lijes. Nadam se da će se ova situacija okončati. Netko bi možda mogao zaključiti da su pogrebne tvrtke sada na nekom novčanom dobitku zbog povećanog broja umrlih, ali otvoreno vam kažem da ni nama ovakva situacija ne odgovara.
Ne može se ovako raditi normalno i nama sve ovo također teško pada, a, jasno, još je gore ljudima koji ostaju bez svojih najmilijih. Nadam se da će ovome doći kraj što prije i za nas koji se time bavimo. Nije ovo više normalan posao, ovo je postala katastrofa', zaključuju u 'Denaru'.