Marušić u ime HUP-a zahtijeva drastično smanjivanje broja zaposlenih u državnoj administraciji, reindustrijalizaciju i radikalnu regionalizaciju države, a upravo problem trajektnog prijevoza za otoke jedna je od ključnih mjera: smatra, naime, da Vlada treba raditi dijametralno suprotno od onoga što radi u posljednje vrijeme, dakle sniziti cijene karata za trajekte, jednako kao i cestarinu za autoceste. 'Treba poticati turističku djelatnost i sve što je vezano uz to, ali i potaknuti otočka gospodarstva motivirajućom poreznom politikom', kaže Marušić. Svoju izjavu o 'stavljanju rampe na Sveti Rok' nije želio dodatno pojašnjavati jer, smatra, 'oni koji trebaju, sigurno će je vrlo dobro razumjeti'.

Turisti će doći tek do Istre

'Poskupljenje trajektnih karata mogu nazivati kako god hoće, no to je smrtna presuda otocima. Ova vlada kao da radi protiv Dalmacije, regija je potpuno zanemarena i kao da nikome nije do nje stalo. Umjesto da motiviramo turiste na dolazak, zbog visokih cijena većina njih će eventualno doći tek do Istre. Čista sramota', kazao nam je Marušić.
197539,197122,191244,190039
Trajekt od Splita do Lastova za četveročlanu obitelj - 1.400 kuna

Premda su od ove godine uvedene posebne pogodnosti za otočane koji, osim na vlastiti, ubuduće mogu putovati i prema ostalim otocima sa 50-postotnim popustom, uvođenje ljetnih cijena revoltiralo je sve koji se bave turizmom: izračunato je da četveročlanu obitelji s automobilom samo prijevoz od Splita do Lastova i natrag stoji preko 1.400 kuna, gotovo jednako kao jednotjedni smještaj na otoku. Uz prijevoz od, recimo, Zagreba do Splita - dolazi se do računice da je domaćim turistima znatno povoljnije uplatiti aranžman za Tursku, Grčku ili Egipat nego za vlastitu državu.

Od 390 milijuna kuna, 310 odlazi Jadroliniji

Državnoj brodarskoj tvrtki Jadrolinija u sklopu pregovora o pristupanju Europskoj uniji osiguran je povlašteni položaj najmanje do 2017. godine, a konkretne brojke o državnim subvencijama otkrivaju da ona i danas ima gotovo potpuni monopol: od 390 milijuna kuna, s koliko država pomaže održavanje nerentabilnih linija, čak 310 milijuna odlazi upravo riječkoj tvrtki. U odnosu na prošlu godinu, državna izdvajanja povećana su za gotovo osam milijuna kuna, no zanimljivo je da se Jadrolinija gotovo ni ne spominje kada je riječ o racionalizaciji javnog sektora i restrukturiranju državnih tvrtki.

Dapače, na posljednjem javnom natječaju za koncesije na 24 trajektne linije na Jadranu, državni brodar prijavio se za njih 21, i to uz gotovo nevjerojatno povećanje apetita - umjesto maksimalnih 105 milijuna kuna, Jadrolinija za njihovo održavanje traži čak 166 milijuna kuna.

Kako neslužbeno doznajemo u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, sporni natječaj bit će poništen - no zbog formalnih razloga. Raspisivanje novoga odgođeno je za jesen, a do tada bi u Jadroliniji trebali razmisliti mogu li se nekako 'uklopiti u uvjete koje propisuje država'.

'Tražimo reviziju zakona o otocima, pogotovo subvencija'

'Tražimo reviziju zakona o otocima, a jedan od prvih zadataka trebala bi biti revizija svih subvencija. Očito je da država troši poprilična sredstva, no ipak bi trebalo konkretno otkriti tko sve uživa povlastice. Konkretno, kod otočana se javlja revolt jer nisu sigurni trebaju li oni koji žive u Americi, a imaju prijavljeno prebivalište na otoku, imati jednake pogodnosti kao i stvarni otočani. Da, država je posljednjih godina dosta ulagala u rive i pristaništa u manjim mjestima, no velika većina infrastrukture i dalje nedostaje. Kako ćemo potaknuti ostanak ili povratak mladih ako na jednom Lastovu čak ni internet ne funkcionira ni blizu kako treba?' pita Denis Barić, predsjednik udruge Otočni sabor.

Organizacija je prošlog tjedna podigla popriličnu prašinu prosvjednom zbog poskupljenja trajektnih karata jer se, smatraju, time doslovce ubija gospodarstvo na otocima, na kojima ukupno živi 120 tisuća građana.

'Istina je da se poskupljenje ne tiče izravno fizičkih osoba na otocima, no tiče se doslovce svakoga tko nešto radi ili želi raditi. Povećavaju se troškovi za gospodarstvenike, indirektno se utječe i na rast cijena, a o turizmu da ne govorimo. Ministarstvu turizma poslali smo prijedlog za 'vatrogasnu mjeru', tražimo da sufinanciraju dolazak gostiju na otoke trajektima jednako kao što potpomažu niskotarifne kompanije u dovođenju turista zračnim putem', otkriva Barić.
Odgovor iz Zagreba još uvijek čekaju...