Djelotvornost antibiotika posljednjih se deset godina alarmantno smanjuje, a pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala povećanje rezistencije na ovu vrstu lijekova. Posljedica je to, među ostalim, nedovoljne razine informiranosti građana koji lijekove uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom. Upravo s ciljem edukacije javnosti o važnosti pravilnog i odgovornog uzimanja antibiotika pokrenuta je prva informativna internetska stranica antibiotici.hr putem koje se građane želi sustavno informirati o antimikrobnoj rezistenciji (AMR).

Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija upravo je otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike, što dovodi do gubitka njihove učinkovitosti, odnosno do antimikrobne rezistencije. Antimikrobna rezistencija ozbiljna je globalna prijetnja koja dovodi u pitanje učinkovitu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija, kao i moderne medicinske tretmane, uključujući invazivne operacije, kemoterapije, transplantacije, itd.

Ako se trend otpornosti na antimikrobne lijekove nastavi, mogli bismo se vratiti u predantibiotsku eru, kada su infekcije bile opasne po život, odnosno moglo bi ih postati nemoguće liječiti.

„Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima, no ključnom se pokazala i adekvatna razina informiranosti i edukacije građana koja se sada može dobiti i kroz platformu antibiotici.hr. Osnovna je poruka nacionalne i međunarodne kampanje za očuvanjem djelotvornosti antibiotika – veliko NE samoliječenju, odnosno uzimanju ovih vrsta lijekova bez preporuke liječnika. To znači da građani trebaju liječniku prepustiti procjenu radi li se o težoj bakterijskoj infekciji koja zahtijeva liječenje antibioticima, ili se radi o virusnoj ili blažoj bakterijskoj infekciji koje imaju samoograničavajući tijek i brzo će proći i bez antibiotika“, ističe izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja i predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske.

Koliko je edukacija važna, pokazuju i istraživanja – najmlađa generacija, generacija Z, nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije. Ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazala su da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike, nego starija populacija.

Tako je 37 posto ispitanika u dobi između 16 - 24 godine u jednom mjesecu konzumiralo više antimikrobnih lijekova u odnosu na stariju populaciju u dobi od 65+ (24 posto). Dodatno, mlađi ispitanici i oni s nižom razinom obrazovanja smatraju kako su antibiotici namijenjeni gripi i prehladi – gotovo 40 posto ispitanika u dobi od 55 do 65 godina navodi da se prehlada i gripa ne mogu liječiti antibioticima, u usporedbi s 24 posto onih između 16 – 24 godine starosti koji smatraju da su antibiotici namijenjeni i za gripu i prehlade.

Isto tako 25 posto ispitanika smatra da je prihvatljivo koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji, sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti; čak 32 posto ispitanika smatra da bi trebali prestati s konzumacijom antibiotika kada se počnu osjećati bolje, a ne prema uputama liječnika. Oba slučaja mogu pridonijeti porastu antimikrobne rezistencije.

Prema podacima Eurobarometra, u Hrvatskoj su se antibiotici u 2021. godini najčešće koristili za Covid-19 (28 posto), zatim za upalu grla (24 posto), infekciju mokraćnih puteva (15 posto), za kašalj (12 posto) i prehladu (11 posto).

Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33.000 ljudi. Gljivični patogeni, koje je Svjetska zdravstvena organizacija krajem prošle godine dodala na popis rastućih mikrorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove, također predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, pogotovo u populaciji ljudi oslabljenog imuniteta. Upravo neodgovorna konzumacija lijekova razvija otpornost mikroba, bakterija i gljivičnih patogena, te je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema na globalnoj razini6.

Na stranici antibiotici.hr građani mogu pronaći informacije o tome što su bakterije i superbakterije, gljivične infekcije i kako ih spriječiti, kao i savjete relevantnih stručnjaka te aktualne informacije o rezistenciji koja je prisutna u globalnom i nacionalnom zdravstvu. Osim toga, dostupan je i Kutak za djecu kako bi se i najmlađe upoznalo sa superbakterijama i gljivama, odnosno s važnošću održavanja osobne higijene, osobito pravilnog pranja ruku kroz različite sadržaje koji su na stranici dostupni.