Udruga je za svoje članove pripremila predloške pomoću kojih će moći tražiti vraćanje preplaćenih kamata od sedam banaka na koje se odnosi presuda Visokog trgovačkog suda. 'Budući da presuda ne traži od banaka da same nešto ponude, to je u stvari pokušaj izvansudske nagodbe s bankama', objasnio je Goran Aleksić

Pritom naglašava da se to odnosi samo na ugovore o kreditu za fizičke osobe koji su sklapani u određenim razdobljima (od 2003. do 2008.), i to za sve valute, i CHF, i euro i čiste kunske kredite.

Zahtjev za odštetu trebao bi sadržavati povrat preplaćenog novca ili reobračun kredita tako da se glavnica smanji za preplaćeni iznos. Drugi dio zahtjeva odnosi se na definiranje načina promjene kamatne stope prihvatljivog za obje strane.

'Ništetnost promjenljivih kamatnih stopa traje i dalje unatoč tome što su banke početkom prošle godine odredile parametre, ali su to napravile jednostrano pa to ne vrijedi', objašnjava Aleksić.

Ako banke ne pristanu na nagodbu, dužnicima preostaje mogućnost privatne tužbe. U udruzi Franak naglašavaju da to mora biti vlastita odluka utemeljena na razgovoru s odabranim odvjetnikom te da ona podrazumijeva i preuzimanje određene doze rizika

'Moguće je da Vrhovni sud nakon revizije presudi u korist banaka odnosno utvrdi da su promjenljive kamatne stope bile zakonite. U tom slučaju možete dobiti privatnu tužbu, ali ćete ipak morati vratiti novac', kaže Aleksić.

Kada je riječ o zakonskoj zastari potraživanja, Udruga Franak smatra da je zastara prestala teći danom pokretanja kolektivne tužbe. 'To znači da se preplaćene kamate na kredite u razdoblju od 2007. do 2014. mogu naplatiti', tumači Aleksić.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski izvijestila je da Udruga priprema zahtjev za reviziju presude pred Vrhovnim sudom. Zahtjevom će se tražiti i dodatno dokazati da je ništetna promjenjiva kamatna stopa u Sberbanku te da je ništetna i valutna klauzula CHF u svim kreditima ugovorenim u osam tuženih banaka.