Zbog osnovane sumnje da je počinio teška djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civila na području Dalja, Erduta i Aljmaša 1991. godine, protiv Enesa Tace (62) državljanina Srbije koji nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima policija je podnijela je kaznenu prijavu ŽDO-u, koje je na toj osnovi podnijelo istražni zahtjev
Osnovano se sumnja da je osumnjičenik 1. kolovoza 1991. kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA zapovjedio svojim postrojbama napad na Dalj, a posebno je naredio da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde. Njemu podređeni vojnici i pripadnici Teritorijalne obrane Dalja i Borova te pridruženi dobrovoljci iz tenkova i oklopnih transportera pucali su na zgradu policije u Dalju na kojoj je bila izvješena bijela zastava.
Tada su poginuli policajci Dario Dujmović (1970.) i Antun Mihaljev (1958.), a ubili su i policajce Miju Džanka (1973.), Josipa Glibušića (1963.) iako su se predali.
U prostorijama osnovne škole nakon mučenja ubili su policajca Josipa Kemenjija (1956.) te pripadnike ZNG-a Đuru Lončareka (1961.), Tomicu Belečetića (1970.), Dražena Kiša (1970.), Ivana Dizdarića (1967.) i Darka Sekulića (1962.).
Kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, nakon okupacije Dalja, Erduta i Aljmaša 1. kolovoza 1991. i uspostave vojne vlasti, premda odgovoran za primjenu međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava osumnjičenik nije spriječio pripadnike svojih postrojba da zatvaraju, zlostavljaju, siluju i ubijaju pripadnike MUP-a, ZNG-a i civile.
U tijeku okupacije u Dalju, Aljmašu i Erdutu ubijeno je 92 civila nesrpske nacionalnosti. Ubijeno je i 11 pripadnika HV-a zarobljenih u Vukovaru čija su tijela spaljena ili zakopana u masovnim grobnicama u Ćelijama, na farmi Lovas, Katoličkom groblju u Dalju ili su pak bačena u Dunav.